Tvrtka mora biti svjesna da mora uložiti dodatne resurse

Kako uspjevate držati konce u rukama kod te vrste komunikacije? Macan: Nikako. Kao što je rekla Marina, ako kompanija nije spremna na dvosmjerno komuniciranje imate veliki problem jer ćete umjesto jednog upita na tjedan koji je primala PR služba primati njih 20. Tvrtka mora biti svjesna da mora uložiti dodatne resurse ako ide na društvene mreže. Potreban je posve drugačiji interni PR.

Čulić Fischer: Naša komunikacija s klijentima često počinje s tim da oni ukucaju svoje ime u Google i onda dobiju ‘ukrao, prevario…’ a onda ih zanima kako to promijeniti… Dva su načina: jedan je dugoročan i traži puni angažman, odnosno stalno kreiranje pozitivnih sadržaja. Drugi je ono što kolege u digitalnim specijaliziranim agencijama ne preporučuju jer ispada da je to manipulacija s podacima: kupujete riječi koje su vam relevantne, a kad naiđete na one koje koristite u svom sadržaju, automatski vam se uz njih vežu i članici koje želite.

Pavlović: Naš novi izvještaj o održivom poslovanju (Hauska&Partner) potpuno je online kao bismo posjetiteljima omogućili komentiranje, upućivanje na još neke vrijedne izvore informacija…. Ako savjetujemo naše klijente u društveno odgovornom poslovanju moramo biti vjerodostojni, a možemo to biti samo ako ih savjetujemo i na temelju vlastitog iskustva.

Macan: U raznim ste prilikama prisiljeni reagirati. Svi bismo htjeli da se o dobrim tvrtkama piše još više, da se to viralno širi. To nije lako postići. Moramo naći neke alate. Nema ničega što se širi brže od svjetlosti osim loše vijesti. Kad bismo mogli iznaći učinkovit način kako to postići s dobrim vijestima, postali bismo multimilijarderi. Mijenjaju se stotine stvari na koje smo naučili. Danas digitalna tehnologija omogućuje da se s time uspješno nosiš, za razliku nego prije. To je napravila Toyota kad je sve loše vijesti o povlačenju automobila stavljala na jedno mjesto kojim je upravljala proaktivno dajući odgovore na pitanja. Moraš pristati da ti budeš nositelj loših vijesti o sebi, ali onda njima i upravljaj. To je budućnost digitalnih medija. S druge strane javlja se potreba da stvaraš svoje medije i kroz njih puštaš vijesti o sebi. Kad novinar radi temu, treba ga navesti da on nađe te pripremljene materijale o tebi. Moraš mu sve to omogućiti. Tu svakako ima posla za nekog unutar tvrtke, za tehničare…

Dešković: Moramo se mijenjati, usvajati nova znanja i kompetencije, a koliko je to nužno govore podaci ICCO-a (međunarodna uduga agencija u čijem članstvu je i HUKA). Prema godišnjem izvještaju ICCO-a o globalnom poslovanju agencija članica 80 do 100 posto PR agencija pruža usluge digitalnih komunikacija u većini zemalja. Brazil, Slovačka, Slovenija i Turska kao zemlje s kojima se možemo uspoređivati imale su veliki skok u odnosu na godinu ranije. Među zemljama koje su apsolutni lideri u Europi u digitalnim medijima je Finska, oni su najrazvijeniji. S druge strane, prihod od digitala je relativno mali u rasponu od pet do 20 strahovito proširila. Kada dobijete link na članak više nemate vremena pročitati taj tekst: Sve više funkcionira samo video i fotka. Amerikanci provode 27 sati mjesečno na poslu online. Dakle, sat i pol na dan.

Kako političari u ovoj kampanji funkcioniraju na društvenim mrežama? Macan: Predsjednik Ivo Josipović je najbolji digitalni brend prema svim mjerenjima, prema svim aspektima: konverzacijama, konverzijama – on ima daleko najlajkanije komentare, najviše interakcije i daleko odskače od hrvatskog prosjeka. Rezultat ove kampanje je relativno predvidljiv i nitko se nije previše bavio društvenim medijima. Niti je gradio mreže. Nešto malo su se time bavili liberali, ali u načelu sve je to ništa. Kukuriku se nešto trudi, ali su brojke skromne. Slikovito, oni dosad nisu osvojili niti jedan virtualni mandat jer je za to potrebno 15.000 glasova, vjerujem da će to prijeći ovih dana. Bit Obama uspjeha bio je CRM (customer relationship management) i to je ono čemu mi svu ideju. Tu ćemo biti samo jedna od poluga gdje ćemo obuhvatiti cjelokupno iskustvo zajednice, a onda ćemo svi zajedno u pojedinim segmentima upravljati tim iskustvom sa zajednicom. To u Hrvatskoj zbog trenutačnog izbornog rezultata nije potrebno niti itko nakon samih izbora želi nastaviti razgovarati sa svojom zajednicom. Vidjet ćemo.

Čulić Fischer: Ja bih tu ipak razlikovala dvije stvari: prvo, predsjedničke od parlamentarnih izbora, jer mislim da je predsjednička kampanja po defaktu personalizirana; ona to mora biti. Josipović se očito ‘zakačio’, to ga interesira samo po sebi. Drugo, parlamentarni izbori nisu onoliko personalizirani koliko smo očekivali da će biti. A Facebook je, kao najjača društvena mreža, personaliziran. Neki su pojedinci to prepoznali (Darinko Kosor, Čačić, Holjevac…) i mislim da to koristi i njihovim strankama.

Pavlović: Vlada je apsolutno zatvorena i sad je samo pitanje hoće li se u novoj Vladi shvatiti potencijal da svaki ministar ima svoju komunikaciju s građanima.

Macan: Kako pobjediš, tako ćeš i vladati. Ako to oni u svojoj pobjedi ne žele, ako je to samo šminka, pitanje je što će dobiti poslije.

Čulić Fischer: U sadašnjoj Vladi ministar uopće nije smio reći ni hoće li doći ili neće na neko događanje. Ja vjerujem da će, pobjedi li koalicija na čelu s SDP-om, imati posve drugi pristup komunikaciji. U to čvrsto vjerujem jer se to dosad potvrdilo na nizu primjera.

Macan: Ali i tu je jedan problem: oni po prirodi tako komuniciraju. Mediji će ih toliko ‘lupati’ da će se u jednom trenutku zatvoriti.

Čulić Fischer: Pitanje je hoće li se to pretvoriti u strukturalnu promjenu ili će ostati na osobnim preferencijama. Bude li došlo do strukturalnih promjena, to će riješiti velik dio problema.