Čelnici Vlade ne spominju izvoz

Donošenje prometne i logističke strategije 2013. – 2023. nije samo dosadan birokratski posao nego hitna potreba jer se mora temeljiti na Bijeloj knjizi prometa EU i specifičnim uvjetima poslovanja koji će prijevoznike čekati kad Hrvatska uđe u EU. Nitko ga, međutim, ne shvaća ozbiljno.

Teška situacija u autoprijevozničkom sektoru, pogotovo kad je Hrvatska već na pragu Europske unije u kojoj autoprijevoznike čekaju novi izazovi konkurencije, natjerala je Koordinaciju prijevozničkih udruga i komora da ključnim političkim čimbenicima u Hrvatskoj uputi svoje zahtjeve koje bi trebala rješavati buduća vlada. Prije svega, od buduće vlasti traži se da donese odluku o izradi prometne i logističke strategije 2013. – 2023. i u tom sklopu napravi program za izlazak iz krize hrvatskih cestovnih prijevoznika uz ravnopravno sudjelovanje stručnjaka iz gospodarstva i znanstvene zajednice.

Da je situacija teška, pokazuje i to što takve poteze od buduće vlasti očekuju odmah nakon izbora vlade jer više nema vremena za odgađanje. Naime, dosadašnji pokušaji da se osmisli strategija predani su u nadležnost birokratskih struktura MMPI-ja koje nisu mjero-davne ni dovoljno stručne da naprave takav dokument, pa autoprijevoznici traže formiranje povjerenstva za izradu strategije u kojom ključnu ulogu mora imati stručni tim gospodarstvenika i akademske zajednice. Strategija se mora temeljiti na smjernicama Bijele knjige prometa EU i specifičnim uvjetima poslovanja hrvatskih gospodarskih resursa. Iako je Lider poslao upite HDZ-u, SDP-u, HSS-u i HSLS-u, samo su dvije posljednje stranke htjeli iznijeti svoje stajalište o tim zahtjevima. U HDZ-u su nam rekli da ga nisu zaprimili iako imamo dokaz za to, a u SDP-u nismo mogli doći ni do glasnogovornice. No zato je potpredsjednik HSLS-a i predsjednik Skupštine Hrvatskih cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec kritizirao dosadašnju vladu jer je strategiju odavno trebala donijeti, i to ne samo u prometu nego u razvoju svih djelatnosti u Hrvatskoj.

• Ne smijemo zaboraviti da ćemo do 2013. biti u EU i trebali bismo biti pripremljeni za ravnopravno sudjelovanje u prometu i logistici – kaže.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik Županijskog odbora HSS-a u Sisačko-moslavačkoj županiji Ivica Perović kaže da je Ministarstvo počelo izrađivati strategiju prometnog razvitka, ali posredno priznaje da u njoj nisu sudjelovali svi koji bi trebali jer kaže da HSS smatra da u izradu (koju će donijeti Hrvatski sabor u novom sazivu, nap. a.) treba uključiti socijalne partnere u dijele cestovnog prometa, posebice Koordinaciju prijevoznih udruga, te stručnjake, s naglaskom na izradu programa za izlazak cestovnih prijevoznika iz krize koji će se temeljiti na strategiji.

Međutim, to nisu jedini zahtjevi autoprijevoznika jer ni strategija ni program neće riješiti problem bez stvaranja uvjeta za normalno poslovanje. Zato od buduće vlade traže uključenje članka o obveznom roku plaćanja usluge prijevoza od 30 dana u Zakon o cestovnom prijevozu. Podsjećaju na smjernice Europske komisije na osnovi kojih su zemlje EU počele u svoje zakonodavstvo ugrađivati i tu zakonsku odredbu. Isto tako nova vlada mora donijeti zakon o minimalnim cijenama prijevoza u Hrvatskoj. Takav je zakon u lipnju stupio na snagu u Italiji. Prijevoznik sektor naziva ga ‘minimalni troškovi prijevoza’ i cilj mu je osigurati sigurnost cestovnog prometa i pravilno funkcioniranje prijevoza robe cestom. U tu svrhu ugovori o cijeni usluga moraju navesti cijenu usluge koja mora osigurati minimalno pokrivanje realnih troškova prijevoza i osigurati poštovanje sigurnosnih parametara navedenih u fiskalnom zakonodavstvu.

U HSLS-u kažu da Hrvatska ima propisan zakonski rok plaćanja koji se ne poštuje. U zemljama EU postoje ekonomske minimalne cijene koje se poštuju i nema plaćanja bilo kakvim kompenzacijama, što prijevoznike u Hrvatskoj stavlja u još nepovoljniji položaj. – HSLS se zalaže za potpuno uklanjanje svih kompenzacija, uvođenje zakonske odredbe i poštovanje dogovorenih rokova plaćanja u roku od 60 dana, ali isto tako za produljenje roka plaćanja poreza s dosadašnjih 30 na 60 dana, zakonsku zabranu otpisa zateznih kamata država i velike korporacije ne bi time mogle učenje malih i srednjih poduzetnike, među kojima je i mnogo autoprijevoznika – kaže Kranjčec.

U HSS-u su također na toj liniji i dodaju da treba izraditi i prihvatiti sektorski zakon o obveznim odnosima u prijevozu. Kad je pak riječ o osiguranju, autoprijevoznici predlažu uklanjanje sadašnjih sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila i formiranje jedinstvene zone za cijelu Hrvatsku. Naime, na pregovorima s predstavnicima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) zaključilo se da je Zakon o osiguranju Vlada blokirala s pomoću Hanfe koja, s obzirom na to da se zadire u monopoliški položaj državne tvrtke Croatia osiguranja, štiti svoje interese kao većinski vlasnik CO-a. U vezi s tim traži se potpuno poštovanje Zakona o osiguranju koji je stupio na snagu 2008.

Budući da se u tzv. zonama rizika krši ustavna kategorija ravnopravnosti svih gospodarskih subjekata, bezuvjetno se traži uvođenje jedinstvene zone rizika na temelju matematičke sredine zbroja i podjele sadašnjih zona. U HSLS-u smatraju da to treba promijeniti jer kršenje ustavnog prava potkrepljuju argumentom da su autoprijevoznici kojima sjedište u zonama visokog rizika automatski manje konkurentni. U HSS-u također podupiru zahtjev autoprijevoznika i podsjećaju na novi pravilnik.

• Njegovim donošenjem pod nazivom ‘Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila’ stekli su se uvjeti za izmjenu zona rizika – kaže Perović.

Glede uklapanja u smjernice Bijele knjige o prometu EU treba hitno oformiti samostalni odjel za intermodalni prijevoz u MMPI-ju. Bijela knjiga prometa EU u budućim trendovima razvoja prijevoza u svim njegovim oblicima daje smjernice za što bržu uspostavu sustava intermodalnog prijevoza u EU, zbog čega se moraju uspostaviti tijela državne uprave koja će koordinirati taj sustav.

Vlada bi, ističu dalje autoprijevoznici, morala imenovati povjerenstvo za reviziju i usklađbu zakonskih rješenja u cestovnom prijevozu sastavljeno od ravnopravnog broja predstavnika Vladina ureda za zakonodavstvo, MMPI-ja, MUP-a, akademskih zajednica, predstavnika prijevoznika iz redova udruga i komora i sindikata prometa. Zadatak tog povjerenstva bio bi da revidira zakone koji se odnose na prijevoz i promet u cijelini u skladu s pozitivnim zakonskim iskustvima zemalja EU. Mnogi su zakonski propisi pojedinih zemalja EU jednostavno prepisani, pri čemu se gospodarstvenicima nije omogućilo da tome daju svoje mišljenje i prispodobe zakonske norme uvjetima poslovanja u Hrvatskoj. Birokracija je uvijek davala dva do tri dana za očitovanje pravdavši to žurbom za usklađbu s pravnom registraturom EU. Tako je doneseno mnogo manjkih zakona koji će se, kažu, itekako obiti o glavu gospodarstvenicima nakon ulaska u EU, stoga se traži revizija tih zakona poštujući uredbe EU i promjena članaka koji izravno štete poslovanju hrvatskih gospodarstvenika.

Traži se izrada i druge faze Programa smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš i različiti poticaji za prijevoznike koji bi se primjenjivali 2012. i 2013. Hrvatski cestovni prijevoznici fiskalnim davanjima uplaćuju u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i na temelju iskustava prijašnjih godina traže da se novac iz tog Fonda usmjeri u poticaje u sklopu programa kojima će se štititi okoliš i poboljšati učinci u uštedama goriva i maziva.

• HSS podupire prijedlog prijevoznika za izradu novog programa jer je program koji se provodio 2009. i 2010. polučio dobre rezultate, tako da se povećao broj vozila Euro V., što je povisilo stupanj zaštite okoliša. Nabavom novih vozila povećala se sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj, ali i efikasnost prijevozičkog sektora uza znatne uštede u poslovanju – kaže Perović.

U HSLS-u također to podupiru i podsjećaju da bi prijevoznici trebali dobiti samo ono što su uplatili u taj fond, a to bi bilo dovoljno da se 2012. i do polovine 2013., prije ulaska u EU, obnovi vozni park ekološki prihvatljivijim i čistijim vozilima.

• Tako bismo povećali konkurentnost jer bi rezultat bila niža cestarina u zemljama EU – napominje Kranjčec.

Do izbora je ostalo malo, nova će se vlada formirati početkom sljedeće godine, no sudeći prema vrlo argumentiranim zahtjevima autoprijevoznika, buduće Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture imat će mnogo posla da situaciju normalizira do ulaska Hrvatske u EU.