ZAŠTITA

Zaštita objekata teško je zamisliva bez zaštitara. Tehnika je ipak samo alat koji tek u rukama dobro educiranog pojedinca daje željeni rezultat.

Sadašnji tehnički uvjeti u poslovnicama banaka ne osiguravaju zaštitaru njegov zaštićen blindirani prostor iz kojega može uredno reagirati u slučaju prepada. Posebna sigurnosna vrata povećavaju sigurnost jer fizički uspore potencijalnog napadača pri izlasku iz poslovnice.

Učinkovita je mjera zaštite sustav cijevne pošte u poslovnicama banke koji omogućava da na šalterskim radnim mjestima nema pohranjena gotovog novca. Od unutarnjeg prostora jer postoji sigurnosni međuprostor u kojemu se kontrolnim postupkom zadržava osoba. Vrata su međusobno koordinirana funkcijom vezanih pristupnih točki (engl., interlock), što znači da se sljedeća vrata ne mogu otvoriti dok se ne zatvore prethodna.

Nadalje sustav elektrokijske zaštite pri prijevozu novca dosta je dobar preventivni način sprječavanja pljačke pri prijenosu novca jer u slučaju neovlaštenog otvaranja kovčega elektrokijska zaštita postrca pljačkaša tekućinom nevidljivom golim okom čiji se trag zadržava pola godine i odličan je forenzički dokaz. No tekućina poput tinte prolje se pri neovlaštenom otvaranju kovčega i po novcu čime se novac uništi i više nije upotrebljiv, nakon čega se jednostavno zamijeni novim novčanicama. Drugim riječima novac postaje bezvrijedan, pa zaštitari koji ga prevoze u takvim kovčezima ne moraju čak biti ni naoružani niti moraju pružati otpor u opasnim situacijama što ujedno demotivira napadača. U svakom slučaju prostori PBZ-a s ugrađenim dodatnim mjerama zaštite nisu dosad bili predmetom napada kriminalaca.

Banka prati sigurnosne trendove u zemlji i inozemstvu i skladno njima i internoj procjeni rizika poduzima odgovarajuće aktivnosti na zaštiti svojih objekata. Njegov kolega Alen Beganović, direktor Upravljanja sustavom zaštite u Zagrebačkoj banci, kaže da se mjerama zaštite primarno štite klijenti i radnici, a zatim i ostale vrijednosti u poslovnici. U novim i adaptiranim poslovnicama Zagrebačke banke, implementiran je, uza sve zakonom predviđene mjere zaštite, i sustav cijevne pošte.

Taj sustav omogućava da na šalterskim radnim mjestima nema pohranjenog gotovog novca, što je učinkovita mjera zaštite. Konkretno riječ je o transportnom sustavu koji služi za siguran i brz prijenos gotovine između posebno štićene zone poslovnice (trezora/brojačnice) i radnih mjesta u otvorenom prostoru gdje se obavlja poslovanje s klijentima banke. U mjere zaštite spada i kontinuirana edukacija radnika o sustavima i postupcima zaštite.

O tome govori i direktorica Ureda Uprave i komunikacija Splitske banke Silvija Bareša i ističe da stalno rade na povećanju svijesti o mogućnosti takvih događaja i kod zaštitara i kod zaposlenika. I dalje koriste zaštitare, ali su uveli i dodatna poboljšanja tehničke zaštite što je rezultiralo, kaže, manjim brojem pljački u odnosu na prošlu godinu.

Kao i svake godine, a to potvrđuju i službene statistike MUP-a RH, povećan je broj neželjenih aktivnosti s ciljem nanošenja štetnih posljedica. Najmanje što se može učiniti jest pojačana komunikacija sa zaposlenicima unutar tvrtke i s pružateljima usluga zaštite. Tako misli i jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka na području korporativne sigurnosti Bono Marjanović, vlasnik konzultantske tvrtke MBOS savjetovanje i osnivač portala Budimo sigurni. On kaže da visokorazvijena tehnologija danas pruža gotovo neograničene mogućnosti u sustavu zaštite poslovnih subjekata, koja osim funkcije zaštite može korisniku, uz analitički pristup, pružiti i druge iznimno korisne i važne informacije. No, objekti bez zaštitara teško su zamislivi.

Teoretski takva mogućnost postoji, za što moraju biti zadovoljeni i mnogi drugi segmenti, a u koje svakako ubrajamo i djelovanje državnog aparata. Inače tehnika je ipak samo alat koji tek u rukama dobro educiranog pojedinca daje željeni rezultat.