Jačanje konkurentnosti poduzeća ključ za izvoz

Kako ćete onda potaknuti izvoz? Mjerama koje su navedene i u našem programu, od jačanja HBOR-a i jeftinijeg financiranja izvoznika, jačanja konkurentnosti poduzeća internom devalvacijom, preko jačanja gospodarske diplomacije do rušenja barijera za strane ulagače koji bi ulaganjem u proizvodnju mogli potaknuti i hrvatski izvoz.

Ima prijedloga da se osobna potrošnja stimulira povećanjem neoporezivog dijela dohotka. I HSLS kaže da će povećati neoporeziv dio plaće s 1800 na tri tisuće kuna, a nigdje nisu rekli koliko će to utjecati na lokalne proračune. To je oko pet milijardi kuna manje, gotovo pola svih prihoda lokalnih proračuna iz poreza na dohodak. To bi značilo ponovnu centralizaciju!

Realni je sektor već izgubio 150 tisuća radnih mjesta, a ona u javnom sektoru nedodirljiva su. Zašto? Uz javnu upravu javni sektor obuhvaća i vojsku, policiju, učitelje, zdravstvene radnike. Nije moguće zadirati u te sfere niti je potrebno, jer podaci govore da liječnika nema dovoljno kao ni profesora u visokom obrazovanju. Problem je u kvaliteti i efikasnosti. Zato neće biti brzopoteznih rezova, izbacivanja ljudi na ulicu i vjere da će to spasiti Hrvatsku.

Ali nama se jako žuri, a pitanje je može li se u četiri godine uspjeti popraviti efikasnost javne uprave? To se neće dogoditi preko noći, ali ocjenjivanje i drukčiji sustav nagrade i mogu pridonijeti rastu kvalitete. To je stvar procesa, velikih napora u obrazovanju i edukaciji. To je i pitanje informatizacije, ona može napraviti najveće uštede u javnoj administraciji. Ako, naprimjer, uspostavite sustav s pomoću elektroničke kartice putem koje će građani sve dokumente imati na jednome mjestu, to bi bila golemu ušteda i vremena i novca.

Zašto ste bili protiv izmjena Zakona o radu? Nismo protiv fleksibilizacije tržišta rada, ali smo vrlo oprezni jer to mora ići dinamikom kojom otpušteni radnici mogu biti zaštićeni dok traže drugo radno mjesto. HDZ je na saborskoj sjednici smanjio iznose i rokove naknade za ljudi koji su ostali bez posla u jeku krize, uz tezu da je to poticaj bržem pronalasku novog posla. U jeku krize na takvo što mi kao socijaldemokrati ne možemo pristati.

No to je smetnja poduzećima koja nemaju vremena čekati jer više nemaju kapitala. Već dvije godine govorimo o potrebi da se reinvestirana dobit oslobodi poreza, to je najizravnija motivacija jačanju kapitala. Sad se odjednom HDZ sjetio obećati da će smanjiti porez na dobit. Drugu našu ključnu mjeru spominje HSLS, a to je izravna potpora zapošljavanju. Za svakog novog zaposlenog poduzeće ćemo u prvoj godini osloboditi plaćanja doprinosa, u drugoj godini to će biti 50 posto. Još u rujnu 2010. službeno smo predstavili gospodarski program koji ima više od stotinu mjera u 15 različitih područja gospodarstva, što nije moglo stati u Plan 21. No neoporezivanje reinvestirane dobiti ključna je mjera jer kapital koji se stvara u poduzećima najjeftiniji je za razvoj.

Dio toga posredno jede i brodogradnja. Ni jedna vlast dosad nije se usudila nešto napraviti s njom. Kakvi su vaši planovi? Podupiremo privatizaciju iako sumnjamo da će se ona doista i dogoditi, posebno u slučaju Brodosplita u kojem postoji nesrazmjera između kapaciteta zainteresiranog kupca i onoga što Brodosplit u smislu restrukturiranja zahtijeva. Nova vlada nema mnogo izbora osim da još jednom pokuša zatražiti od Europske komisije ‘time-out’ u kojemu bi pokušala načelno prihvaćene programe restrukturiranja provesti vlastitim snagama, ali i traženjem novog partnera.

Što ćete još privatizirati? Tvrtke koje upravljaju prirodnim resursima od strateškog interesa ne idu u privatizaciju. To ne znači da u procesu restrukturiranja javnih poduzeća, a to će biti jedan od najvažnijih ciljeva nove vlade, neke funkcije neće ići prema ‘outsourcingu’. Te se funkcije mogu ponuditi tržištu ili privatizirati i u brodogradnji, a posebno u HŽ-u. Dakle, sve osim ‘core’ biznisa trebalo bi staviti na tržište, ako treba i financijskim pritiskom natjerati ih da se restrukturiraju.

S manje novca iz proračuna? Tako je, to može biti svake godine stotinu milijuna kuna manje, pa neka se prilagode. Ako me nadžment to ne zna, neka ustupi mjesto onomu tko zna. Tu moramo biti odlučni jer novca u proračunu za te vrste subvencija ima sve manje.

Morate smanjiti sve subvencije… Povoljna je okolnost to što ćemo u idućim godinama kombinirati vlastite i europske izvore financiranja potpora, pa će se nacionalna komponenta postupno smanjivati, što će biti veliko rasterećenje. Bit će i više nepovratnog novca iz izvora EU za poticaj poljoprivredi i selu.

Mnogi ekonomisti kažu da Kukuriku ne razumije bit problema nelikvidnosti. Nije riječ o tome da poduzeća ne žele plaćati, nego o tome da novca više nema. Kako će tu pomoći zakonski rok? Zanimljivo da nas kritiziraju oni koji su Zakon o obveznim rokovima plaćanja već donijeli. Mislimo da je trebalo ostaviti bar šest mjeseci do godinu dana prilagodbe. Unija je ostavila čak dvije godine, no ne mislim da bi to za nas bio dobar rok.