Poseban prilog

I ako su u provedbi aktivnosti kojima se radnici potiču na volontiranje ili ‘team buildinge’, u sklopu kojih se radi nešto korisno za lokalnu sredinu, najaktivnije podružnice stranih tvrtki (npr. Unilevera, KPMG-a, Metroa, dm-a, Ernst&Younga, Erste&Steiermäksiche banke, Microsofta), danas se već može reći da je doprinos društvenoj zajednici trend koji je zahvatio gotovo cijelu domaću poslovnu zajednicu. Riječ je o aktivnostima namijenjenima izgradnji tima ili ekipa koji ne obuhvaćaju samo profesionalnu edukaciju, razmjenu korisnih informacija ili veslanje na raftingu nego i društveno korisne projekte čiju dobrobit najviše osjećaju pojedinci i neprofitni sektor. Oni se uglavnom postižu tako da se zaposlenici bave društvenim akcijama koje nisu blisko povezane s njihovim područjem rada, ali kojima se udovoljava gorućim potrebama sredine u kojoj njihova tvrtka ima bazu.

Naime, istraživanja o razvoju volonterstva kažu da ga uglavnom organiziraju predstavnici civilnog društva (kao što su Volonterski centar Zagreb, udrug Smart, regionalni volonterski centri u Osijeku i Splitu i sl.) kojima poslovni sektor pomaže potičući svoje zaposlenike na neplaćen ali društveno koristan posao. Zašto je to tako, nije teško objasniti. Predstavnici civilnog društva najčešće su referentne točke jer su dobro upoznati s potrebama zajednice, mogu najbolje pomoći u razvoju i primjeni takvih oblika društveno odgovornog poslovanja i znaju kako postići najbolje rezultate.

Volonterski centar Zagreb, koji korporativno volontiranje razvija od 2007., prikupio je podatke koji se odnose upravo na poslovni sektor i koji kažu da zanimanje za pojedina pitanja povezana s takvim akcijama nije malo: od 5390 ispitanih volontera, primjerice, većina je izjavila da ih zanimaju ‘mladi’ (64 posto), ‘obrazovanje’ (59 posto) i ‘zaštita okoliša’ (51 posto). Osim toga mnogo je mladih sudionika projekata u kojima se ekspertiza pruža ‘pro bono’ (između 19 i 24 godine) a vrlo velik interes pokazuju žene, što se očituje i u njihovoj aktivnosti (81 posto).

U Unileveru Hrvatskoj prva iskustva imali su 2005. Tad je, naime, organizirani prvi hrvatski ‘team building’ na razini korporacije. Na projektu je surađivao i dom za nezbrinutu djecu iz Slavonskog Broda. U sklopu akcije šest je deseteročlanih timova uređivalo prilaz domu, sadilo cvijeće, bojilo vanjske zidove i sprave za igru na dječjem igralištu, a tvrtka je poslije darovala i građu te sagradila sjene u dvorištu. Od osnutka Unileverova ureda u Hrvatskoj do danas ‘team building’ za zaposlenike Unilevera Hrvatske provodi se jedanput na godinu. Tvrtka ih sama osmišljava i najčešće samostalno organizira te s posebnim ponosom ističe suradnju s ekovolonterskim centrom Caput Insulae u Belom na Cresu.

Gordana Periškić, direktorica Unilevera Hrvatske, jednim od najboljih primjera smatra izradu replike antičkog labirinta dimenzija 43 x 43 m koji se sastoji od 12.000 kamenova, inače pronadenog u Puli i nazvanog Ladin labirint, što je bio tvrtkin doprinos očuvanju prirodne baštine otoka Cresa i poticanju turizma na otoku.

Centar na Cresu, inače, još od 1993. provodi ekovolonterski program koji se do danas razvio u jedan od najbolje organiziranih volonterskih programa u svijetu. Stoga je, vjerojatno, 11. rujna 2010. i menadžerski tim za Hrvatsku trgovačke kuće Metro, koji je predvodio generalni direktor André de Wit, odlučio svoj ‘team building’ odraditi uz koordinaciju tog centra. Uključivao je spašavanje creske lokve Palvanje od zarastanja, odnosno njezina biljnog i životinjskog svijeta od potpunog nestanka. Tijekom te akcije zaposlenici su iz nje u samo jedno popodne uspjeli izvaditi otprilike pet tona mulja.

Na svoje volonterske aktivnosti ponosna je i tvrtka Ernst&Young koja se u Hrvatskoj korporativnim volontiranjem i aktivnostima vezanima uz društveno odgovorno poslovanje bavi posljednje dvije godine. Jedna od njezinih prvih inicijativa (ostvarena u suradnji s Volunterskim centrom Zagreb) bila je suradnja s domom za nezbrinutu djecu. U sklopu akcije svako je dijete dobilo božićni dar koji je poželjelo.

• Darove su kupovali tvrtkini zaposlenici, kojima je to bila prilika da prvi put posjete dječji dom, provedu dan u druženju s djecom i dobiju priliku zanemariti svoje ‘male’ brige i makar nakratko biti od koristi onima sa stvarnim potrebama – kaže Melita Širec, marketinška koordinatorica Ernst&Younga, tvrtke koja je do sada sudjelovala i u nekim drugim humanitarnim akcijama u Hrvatskoj, npr. utrci Terry Fox Run tijekom koje se daruju sredstva za borbu protiv raka, zatim humanitarnom kvizu koji organizira udrug ‘Crveni nosovi – klaunovi doktori’ koji se organizira da bi se prikupio novac za dječje bolnice ili pak cjelodnevnim akcijama pod nazivom ‘Fundraising Day’ tijekom kojih zaposlenici prikupljaju novac za obnovu igrališta Caritasovih dječjih domova. Novac se prikuplja i prodajom ulaznica zaposlenicima za boks, s tim da zaposlenici do posljednjeg trenutka nisu znali da je riječ o Wii-boksanju.

Iako možda ne toliko maštovito, s volonterskim aktivnostima lani je počela i Erste&Steiermärkische banka koja je u međuvremenu odlučila da će te akcije biti obvezni dio razvojnih programa tvrtkinih talenata i dio Programa razvoja voditelja. Metode motiviranja zaposlenika za društveno angažiranje Erste banke uključuju anketu na intranetu u kojoj zaposlenici mogu dobiti informacije o mogućnostima volontiranja, podatke o organizatoru volontiranja, tekstove o volontiranju, davati prijedloge i komentare te postavljati pitanja. Banka na intranetu objavljuje i različite tekstove kojima se potiče zaposlenike na društveno angažiran rad.

Ove je godine pet dana zaredom pet timova bankinih zaposlenika uređivalo kuću u kojoj su smješteni roditelji djece na dugotrajnom liječenju u Zagrebu. Zidove su bojili voditelji, od koji je većina izjavila da im je to odlično iskustvo pa je i privatno nastavila slične akcije.

• Zaposlenici se lakše odluče volontirati kad se oglas konkretna potreba – kaže Danijela Sobočanec, v. d. voditeljice Odjela edukacije i razvoja u Erste banci, i dodaje da svi koji se uključe u to najčešće ostanu aktivni i poslije, brinu se za ustanovu i njezine korisnike kao i tijekom akcije.

Volonteri svoje vrijeme i rad najradije daruju djeci, mladima i za očuvanje okoliša.