Rast ekoturizma

Ministarstvu turizma kažu da na kontinent još otpada samo približno pet posto ukupnih godišnjih turističkih dolazaka, a isto ministarstvo poduzima i ozbiljne mjere kako bi te brojke porasle. U razdoblju od 2008. godine do danas razvijeno je oko 14 različitih programa potpora na osnovi kojih su se svake godine objavljivali javni pozivi koji podupiru različite razvojne turističke projekte (npr., ‘Baština u turizmu’, ‘Izvorni suvenir’, ‘Eko proizvod’, ‘Zelena brazda’). U 2011. predstavljeno je ukupno 13 programa s posebnim naglaskom i na kontinentalni turizam, a sve kako bi se područja koja se dosad nisu nalazila na turističkoj karti Hrvatske učinili vidljivijima i prepoznatljivijima.

Daljnji korak u jačanju turizma na kontinentu čini kreditni program ‘Razvoj turizma na selu’, što je poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim područjima radi prilagodbe smještajnih i ugoštajnih kapaciteta potrebama seoskog turizma i stvaranja uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu – navode iz Ministarstva turizma.

Dr. sc. Vlado Galičić, profesor i prodekan za Poslovne odnose na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, kaže da turiste (prije svega strance) najviše motiviraju tri osnovna segmenta ponude: na prvom mjestu nacionalni parkovi i parkovi prirode koji pružaju mogućnost dodatnog doživljaja, opuštanja i uživanja u prirodi, na drugom su mjestu kulturno-povijesni sadržaji, a na trećem enogastronomski ponuda (vinske ceste, konobe, seoski turizam). Prirodne ljepote i razvijena svijest o okolišu doista privlače turiste jer se, prema podacima Turističke zajednice Zagrebačke županije (TZZŽ), veliki dio turističkog prometa odnosi na ekoturizam, s godišnjim porastom od 30 posto.

Repozicioniranje hrvatskoga turističkog prostora znači poticanje razvoja novih turističkih destinacija. Nova ponuda donosi i novu zaradu. Motivacija dolaska turista u Hrvatsku sukladna je trendovima kretanja inozemne turističke potražnje za aktivnim odmaranjem u čistoj prirodnoj sredini, zdravim načinom života i zdravom hranom u sklopu različitih selektivnih oblika turizma – objašnjava direktorica TZZŽ mr. sc. Ružica Rašperić. Kaže da usprkos diverzifikaciji turističkog proizvoda i dobroj turističkoj ponudi, popunjenost turističkih kapaciteta nije ravnomjerno raspoređena. Primjerice, tijekom vikenda bilježi se velik broj posjeta i maksimalna popunjenost, dok je tijekom tjedna broj posjeta minimalan.

Rašperić smatra da treba više popularizirati turističke proizvode u ruralnom prostoru i ideje boravka na selu, tj. u prirodi. Važno je specifičnost ponude prilagoditi ciljanim skupinama. Tako se, primjerice, od četdesetak OPG-a u Zagrebačkoj županiji, dio njih tematski profilirao (ekoprodukcija pastrve, proizvodnja zdrave organske hrane, prodaja proizvoda od ljekovitog bilja, čajnih mješavin). Kvalitetnom ponudom treba povećati interes turističkih agencija za aktivnim suradnjom, što uključuje i otvaranje većeg broja malih obiteljskih hotela – napominje Rašperić.

Galičić dodaje da kontinent mora ponuditi tematska putovanja u trajanju od približno tri dana te navodi primjere izletničkih projekata koji se mogu tijekom cijele godine organizirati uz adekvatnu ponudu specijaliziranih agencija za određeno područje Hrvatske: ‘Ratni turizam’ (Vukovarska priča), ‘Turizam dvoraca’ (posjet dvorcima s uprizorenjem nekadašnjeg života u njima: od Velikog Tabora, Trakošćana, Bežanca, Gjalskog do Pejačevića u Našicama); ‘Vinski turizam’ (aktivno sudjelovanje gostiju, od berbe grožđa u vinogradu do ‘tečaja’ za sommeliera); ‘Jesen u Slavoniji’ (sudjelovanje turista u poljoprivrednim i seoskim radovima s njihovim domaćinima); ‘Baranja zimi’ (posjet podrumima vina, vožnja fijakerom i sanjkama po baranjskoj ravnici, tradicionalno kolinje uz sudjelovanje gostiju); ‘Vjerski turizam’ (Trsat, Kaptol, Marija Bistrica, Đakovo, Sinj); ‘UNESCO građevi’ (Trogir, Nin, Split…).

Ponudu i programe treba dakako razviti unaprijed. Goste treba unaprijed i to mnogo prije odlaska na tematsko putovanje informirati i ponuditi im zanimljive turističke pakete i, što je najvažnije, naviknuti ih da takve ponude postoje u Hrvatskoj i da hrvatsko kontinentalno područje može mnogo ponuditi.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od siječnja do rujna ove godine porast turističkog prometa zabilježile su i brojne kontinentalne županije:

• Grad Zagreb: 575 tisuća dolazaka (+10,9%) i 915 tisuća noćenja (+8%);

• Krapinsko-zagorska: gotovo 47 tisuća dolazaka (+12,5%) i 120 tisuća noćenja (+7,3%);

• Osječko-baranjska: više od 56 tisuća dolazaka (+7,6%) i gotovo 131 tisuća noćenja (+9%);

• Brodsko-posavska: više od 14 tisuća dolazaka (+3%) i više od 24 tisuće noćenja (+5,9%);

• Bjelovarsko-bilogorska: gotovo 10 tisuća dolazaka (+17%) i 22 tisuće noćenja (+21,6%);

• Koprivničko-križevačka: više od 9600 dolazaka (+9,5%) i više od 17 tisuća noćenja (+17,7%).