Home / Tvrtke i tržišta / Zoran Pečarević

Zoran Pečarević

Proizvod ‘Hrvatska’ pokažao je velik potencijal. Za Adriatica.net grupu 2011. obilježena je uspješnim poslovnim rezultatima u poslovanju ‘incominga’, i to s obzirom na broj putnika i financijske rezultate te procese restrukturiranja za čiji su završetak ostvareni osnovni preduvjeti. Mnogo energije uložili smo u promjenu modela poslovanja kompanije i u ključan čimbenik – prodaju Hrvatske kao odredišta putem vlastite prodajne mreže i mreže vlastitih partnera. Prilagođavajući se potrebama stranih tržišta, osmisli smo nove proizvode kako bismo pokazali ono najbolje od svih dijelova Hrvatske. Iako svjetska ekonomska situacija teško dopušta planiranje veće stope rasta, hrvatski proizvod u protekle je četiri godine pokažao velik potencijal za razvoj, stoga je pred adriatica.net grupom u 2012. složen zadatak – maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim sudionicima turističke ponude postići rezultate slične ovogodišnjima. Uz poslovanje u organiziranom turizmu u svojem internetskom poslovanju s integriranim novom tehnološkom bazom idućih godina planiramo omogućiti direktnu prodaju proizvoda prilagođenih putnicima koji posjećuju Hrvatsku.

Na rezultate turističke sezone 2012. te u sljedećih nekoliko godina ponajviše će utjecati stanje u zemljama EU iz kojih nam dolaze gosti. Najave recesije s dvostrukim dnom, produljenjem financijske krize u EU te nemoćnošću bržeg oporavka gospodarstva i država EU čiji su građani naši gosti mogu smanjiti kućne proračune građana tih zemalja, dakle naših potencijalnih gostiju, i povećati rizike od gubitka posla i slično. To bi moglo smanjiti potražnju za turističkim proizvodima i uslugama. U Hrvatskoj svako odredište, svaki turistički proizvod i subjekt ima mnogo potencijala za unapređenje i razvoj. Bude li dio tog potencijala realiziran svake godine, moći će se poništiti učinci globalne krize i postići bolji rezultati nego 2011. Turističku sezonu možemo produljiti budemo li na lokacijama s velikim potencijalom sustavno razvijali proizvode i usluge koji su kvalitativno, kvantitativno i cjenovno konkurentniji od onih koji se nude na globalnom tržištu.

Budući da zasad nema naznaka da će ovakav poslovni sektor biti povoljan, svaka će sljedeća godina za turistički sektor biti jednako zahtjevna. Teže je u ovom trenutku predvidjeti kretanja jer na to i dalje utječe snažan trend kasnog bukinga i sve kraćeg boravka gostiju. Dobra budućnost očekuje kompanije koje su usmjerenе prema specifičnim tržišnim nišama i koje stalno ulažu u kvalitetu i tehnologiju. I u 2012. ulazimo s velikim oprezom, ali i s jasnom vizijom u kojem smjeru želimo ići. Uvjereni smo da kvalitetnom pripremom možemo ostvariti zadane ciljeve, kao što je to bio slučaj i dosad. Međutim, zadovoljni smo ranim najavama skupova u kongresnom turizmu za iduću godinu. Čini se da se tržište MICE-a napokon počelo oporavljati. Izrazita sezonsalnost problem je našeg turizma, no valja uzeti u obzir da se i naši konkurenti na Sredozemlju muče sa zimskim razdobljem. Rijetka su ljetna odredišta s dobro popunjenim zimskim razdobljem, a kamoli sezonom koja traje cijelu godinu. Međutim, sezona u Hrvatskoj svakako se može produljiti. Za osmišljavanje i razvoj odredišnog menadžmenta nužna je, prije svega, intenzivna suradnja hotelijera i lokalne zajednice. Istinsku dobru volju pokazuju obje strane, no nedostaje institucionalni okvir za takva zajednička nastojanja, dakle nacionalna razvojna turistička strategija. Ulaganja u gradnju novih i obnovu starih kapaciteta samo su jedan od preduvjeta s kojima se mi hotelijeri možemo izboriti za gosta. Ostali su elementi poboljšanje prometne i kongresne infrastrukture, ponuda lokalnih događaja u odredištu, dakle izvan hotela i, posebno, prikladna marketinška prisutnost na važnim tržištima. Sve su to zajednički zadaci privatnog i javnog sektora koji se moraju koordinirati i financijski i operativno.

Već dulje upozoravamo na to da hrvatski turizam stagnira, što se ogleda u profilu gostiju, izvorišnim tržištima te fizičkim i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri posluju u veoma lošim uvjetima, velikim dijelom jer ekonomski i pravni okvir nisu dobre. Moramo podsjetiti da su samo 12,5 posto kapaciteta u Hrvatskoj hoteli i upozoriti na nedostatke nacionalnog turizma koji se u prvom redu ogledaju u tome da nemamo novih investicija u turističkom sektoru, što utječe i na ukupnu ponudu, odnosno ukupan turistički proizvod. U sadašnjim smo okolnostima u 2011. postigli iznimno kvalitetan rezultat. Međutim, jedna godina, iako uspješna, neće riješiti probleme nedovoljne konkurentnosti i nedostatka ulaganja. Infrastruktura još nije takva da bismo mogli napraviti izbijnike pomake u produljenju sezone. Bez jasne strategije koja mora uključiti jasan gospodarski, fiskalni i pravni okvir mogući su samo pomaci koje možemo nazvati kozmetičkim. Kad je riječ o 2012., bit će uspjeh ako s obzirom na okolnosti ponovimo ovogodišnje rezultate. Naime, jesen je Europu preplavio val optimizma, zbog čega smo zabilježili velik rast ranih rezervacija. Sve što se događalo nakon toga išlo nam je u prilog: mjere javnog sektora usmjerene prema organiziranim dolascima u predsezoni, raspored praznika na glavnim emitivnim tržištima te, iznad svega, vrlo povoljni vremenski uvjeti. Upravo zbog strukture proizvoda vrijeme je i dalje nužan uvjet uspjeh sezone u Hrvatskoj. Dok god ovisimo o vremenskim uvjetima, koji se ne mogu kontrolirati i uz to imamo ‘problematičan’ raspored praznika, koji su motivator vala putovanja te psihozu koja trese Europu, situacija je ozbiljna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ne bilježimo rast rezervacija i najava, naprotiv. Sve u svemu, jasnu sliku imat ćemo u siječnju, no vjerujem da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali bit će teško dosegnuti rezultate ovogodišnje turističke sezone. Moramo se vratiti na analize i zaključke koje već godinama ponavljamo i, prije svega, priznati sami sebi da nemamo strukturiran proizvod. Hrvatskoj treba cjelogodišnji turizam s optimalno postavljenom sezonskošću utemeljenom na primjerima iz Francuske, Austrije i Italije. Hrvatska mora iskoristiti nedvojben potencijal svoga kulturno-povijesnog naslijeđa i prirodnih ljepota te svoj povoljan geografski položaj tako da ga nadograđi pravom turističkom infrastrukturom, a ne da ga prodaje kao neobrađenu sirovinu. Tako se ostvaruju minimalni prihodi, a turizam ni izbliža ne donosi ono što bi mogao, ni u užem smislu, dakle hotelijerskim kompanijama, ni u širem, multiplikativnim učincima na prehrambenu, prerađivačku, građevinsku i sve druge komplementarne industrije. To se ne može ostvariti preko noći, međutim moramo početi, napokon napraviti prvi korak. U sadašnjim okolnostima jedan su od glavnih elementa upravljanja turizmom podaci Državnoga hidrometeorološkog zavoda.

Teoretski, uvijek može biti bolje. Većina gostiju u Hrvatsku dolazi iz europskih zemalja, zato moramo imati na umu da će na njihov broj utjecati i ekonomska situacija u 2012. Udio Hrvatske u ukupnim turističkim kretanjima toliko je malen da ostavlja prostora za rast i povećanje brojki. Sezona se može produljiti samo ako se povećaju atraktivnosti u odredištu izvan sezone kupanja, odnosno dodatnim sadržajima kojih sada nema, ponajprije golfom. Ne treba zanemariti ni poslovne turiste, a pretpostavka za to kvalitetni su kongresni sadržaji u kojima se mogu održavati veliki svjetski skupovi. Gradnjom hotela povećat će se broj gostiju u ljetnoj sezoni, a nedostatak dodatnih sadržaja i programa rezultirat će i dalje njihovim zatvaranjem izvan sezone. Nadalje, rasti se može i u segmentu putovanja. Treba organizirati putovanja koja bi obuhvatila više gradova ili država (ture) tijekom kojih bi gosti mogli povećati izvanpansionsku potrošnju. Nema jedinstvene formule i rješenja za cijelu Hrvatsku. Hvalimo se ljepotama i bogatstvom različitosti na tako malenom prostoru, što je točno, ali to znači i da su različiti i uvjeti te pretpostavke za porast broja gostiju. Moramo imati kvalitetan odredišni menadžment i kvalitetne agencije koje će to moći ujediniti, ponuditi i obaviti posao.

Rezultati ovogodišnje turističke sezone općenito su ocijenjeni kao iznimno uspješni na razini cijele Hrvatske. Njihovo ostvarenje dijelom je zaslužno dobrom početku predsezone koju su obilježili poredak praznika i izvrsne vremenske prilike, što je donijelo rast kamping turizma. Ne trebamo zanemariti ni globalne okolnosti koje su obilježile ovu godinu kao što su nemiri u sjevernoj Africi i Grčkoj. Maistra tu nije iznimka kad je riječ o pozitivnim turističkim rezultatima. Do kraja 2011. sedampostotni rast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu. Pozitivan trend pratit će i financijske rezultate. Toliki je rast iznad regionalnog prosjeka, što pokazuje da on nije samo rezultat globalnih kretanja nego dobro osmišljenih prodajnih i marketinških aktivnosti. Ozračje i uvjeti na tržištu u 2012. bit će, zasigurno, nešto drugačiji nego ove. Prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije, u idućoj godini u Europi bi međunarodni turistički promet trebao rasti 4,3 posto, malo manje nego ove godine koja bi trebala završiti s 5,8 posto više dolazaka nego lani. Za Hrvatsku će 2012. zasigurno biti zahtjevnija od ove godine, možemo očekivati još oštriju konkurenciju iz okolnih zemalja. Zemlje sjeverne Afrike vjerojatno će se niskim cijenama nastojati vratiti na turističku scenu, a europske će provoditi mjere za oporavak domaćeg turizma. Ne treba zanemariti ni podatak da se 2012. održavaju Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre, što će dodatno otežati postizanje boljih rezultata nego u ovoj godini. Maistra u 2012. planira rast od četiri posto noćenja u čvrstim objektima i ponavljanje rezultata iz 2011. u kampovima, što temeljimo na unaprijeđenim marketinškim i prodajnim aktivnostima i ulaganjima koja su poboljšala kvalitetu našeg ukupnog proizvoda i odredišta, pri čemu, prije svega, mislim na novootvoreni hotel Lone. Hrvatska se još doživljava kao isključivo sezonsko odredište, čemu u prilog ide i struktura smještaja u kojoj samo 12,5 posto otpada na hotele, i to da većina gradova uz obalu s dolaskom listopada gotovo zamre, a njihova ponuda osiromaši u odnosu na sezonu. Ta percepcija ne može se promijeniti preko noći, to je proces na kojem treba mukotrpno i dugo raditi. Istra je kao regija u tom smislu već napravila dobre pomake u razvoju gastronomskih priča koja je potencijalni mamac za turiste i izvan glavne sezone. U Maistri mnogo pozornosti posvećujemo razvoju kongresnog turizma i specijaliziranih događaja kao što su, primjerice, Adris RC44 Cup ili Avantgarde Jazz Festival, no svakako treba dodatno razvijati nove kapacitete i infrastrukturu koja će omogućiti razvoj turizma izvan glavne sezone, ulagati u turističke sadržaje, osobito u trgovinske, zabavne, kulturne priredbe i sl., razvijati kreativniji turistički proizvod odredišta koji će biti motiv dolaska gostiju, poboljšati dostupnost odredišta cijelu godinu.