Potresi u eurozoni oštetili izvoznike za 215 milijuna eura

U posljednjih deset mjeseci izvoz u Italiju pao je 169 milijuna eura, a onaj u Grčku i Španjolsku još 45 milijuna. Međutim, Vlada nije donijela nijedan propis kojim bi na bilo koji način, makar simbolično, izvoznicima olakšala položaj zbog težeg nastupa na tim tržištima.

U predizbornom programu Kukuriku koalicija visoko pozicionirala jačanje izvoza. U predizbornoj kampanji, međutim, u javnim istupima najvažnijih predstavnika pobjednika na parlamentarnim izborima izvoz se spominjao nerazmjerno malo u odnosu na ono što piše u programu. Ako se političarna još može progledati kroz prste zbog toga što im izvoz nije bio jedna od ključnih predizbornih tema, već od ponedjeljka od njih očekujemo promjenu retorike i djelovanje, odnosno snažno poticanje izvoza.

U vrijeme kad eurozonom, koja je najvažnije hrvatsko izvozno odredište, haraju financijski potresi, hrvatski su izvoznici bili doslovno prepusteni sami sebi. Vlada nije donijela nijedan propis kojim bi na bilo koji način, makar simbolično, izvoznicima olakšala položaj zbog težeg nastupa na pojedinim europskim tržištima. U prvom se to redu odnosi na Italiju, najveću hrvatsku vanjskotrgovinsku partnericu čiji su ekonomski problemi u prvih deset mjeseci ove godine smanjili hrvatski izvoz na to tržište za 12,2 posto. U apsolutnim iznosima to znači da je u tom razdoblju u Italiju izvezeno robe u vrijednosti od 1,213 milijardi eura, što je za 169 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju. Za ilustraciju, ovogodišnji pad izvoza u Italiju približno je jednak desetomjesečnom izvozu u Mađarsku, koja je deveto po veličini hrvatsko izvozno tržište! Pribrojimo li tomu više od 45 milijuna eura izvoza manje u Grčku i Španjolsku u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dolazimo do procjene da je hrvatski izvoz od potresa u europskim pretrpio izravnu štetu od približno 215 milijuna eura, a da na to nitko nije reagirao. S iznimkom si-ječnja, ovogodišnji je listopad bio naj-slabiji izvozni mjesec u ovoj godini. Ukupno je izvezeno robe u vrijednosti od 666 milijuna eura, što je vrlo malo kad se usporedi s listopadom prošle godine, kad je izvoz bio 902 milijuna eura. Ipak, u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine u ovoj godini još se bilježi skroman rast od 0,8 posto. Desetomjesečni je izvoz na tra-dicionalna tržišta Europske unije 2,7 posto manji, što se ponajprije nado-knadilo rastom izvoza u Norvešku (s 18 milijuna eura na 122) i Tursku (sa 63 milijuna eura na 135).

Međutim, kao što komentira Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela 1862, izlazci na nova tržišta složeni su in-vesticijski projekt i rezultati ne do-laze preko noći. Nama poznata tr-žišta zasićena su, potrošnja na njima pada, velik je pritisak na snižavanje cijena. Bez ulaganja u tržište, pro-daju, marketing i edukaciju izvoznog osoblja izvoz ne može rasti. Uvoz se istodobno ustabilo na lanj-skoj razini i stopa promjene u ovoj je godini tek minus 0,3 posto, stoga je i prosječna pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci ove godine ne-znatno bolja nego što je bila u isto vrij- vrijeme prošle godine. Ta je stopa po-rasla s 59,2 posto na 59,9.