Klub lider zvoznika

Tvrta Plastika Akrapović Buzet (PAB) usvojila je i najnovije materijale za proizvodnju vizira. Temeljni program čine sredstva za klasičnu industrijsku zaštitu i ima status vodeće domaće tvrtke za proizvodnju vatrogasnih kaciga.

Na ovogodišnjem Toyotinu natjecanju ‘Ideas For Good’ jedna od pet pobjedničkih ideja bila je biciklistička kaciga inspirirana dobrim iskustvima u primjeni simulacijskog softvera koji se koristi za mjerenje tjelesnih ozljeda.

Prije nego što krenu na svoj prvi ovogodišnji snowboarderski ili skijaški spust, mnogi će klinici vjerojatno poželjeti kacigu koju je proizvela tvrtka RED pod nazivom Avid Grom R2D2 Helmet.

Skijaška kaciga ‘Vato’, nadahnuta pjesmom Snoop Dogga, ima ugrađene zvučnike kojima je moguće upravljati i s rukavicama, a sustav plastičnih ventila Air Evac tjera vlažni zrak s čela sprečavajući time magljenje naočala.

Hokejska kaciga Easton Stealth S19 Z Shock ima samo 325 grama, ali glavu itekako može obraniti od udaraca hokejskih palica. U njezinoj se konstrukciji sjedinjuje polikarbonatni oklop i dio koji se sastoji od polipropilenske pjene.

Bitno je i da se na takvu kacigu stavi što više dodatne opreme, zatim, određena vrsta vizira (monitora), da vojnik vidi što mu zapovjedni centar šalje ili da može dobiti snimku od satelita, a ugrađuju se i razni senzori kako bi stožer znao gdje je vojnik, a vojnik lokaciju svojih kolega – kaže Božo Bujanić. Dok u jednom danu (u dvije smjene) tvrtka Alojza Šestana iz Preloga proizvede 250 komada ovakvih kaciga, izvana. Slično kao i Šestan-Busch, ova hrvatska tvrtka više od 90 posto svojih proizvoda prodaje u inozemstvu.

Način proizvodnje pametnih vatrogasnih kaciga tvrtke Plastika Akrapović Buzet definiraju dvije norme. Prva norma EN443 postavljena je još 1998. i ona uključuje i neke neklasične materijale kao što su polimerne legure (tzv. blendove) – npr. leguru poliamida i ABS-a, a nova norma podrazumijeva i kompozitne materijale predviđene da kratkotrajno izdrže temperature do 1000 stupnjeva, a čija radna temperatura dosiže do 400 Celzijevih stupnjeva. Tvrtka je usvojila i najnovije materijale za proizvodnju vizira, odnosno zaštite lica, a jedno je vrijeme razmišljala i o proizvodnji sportskih kaciga. No, iako ni danas nema vlastitu proizvodnju sportskih kaciga, PAB, čiji temeljni program čine sredstva za klasičnu industrijsku zaštitu, otišao je korak dalje kad je u pitanju viši stupanj zaštite te još uvijek ima status vodeće domaće tvrtke za proizvodnju vatrogasnih kaciga.

‘Pametne molekule’ u gelu koje svoja čarobna svojstva pokazuju pod ekstremnim pritiskom, predstavljaju relativno novu vrstu materijala i primjene napredne nanotehnologije koja pruža iznimnu sigurnost i zaštitu. Njihovi nas kreatori nerijetko oduševljavaju svojim smislom za funkcionalno, odnosno, dobro osmišljenim dizajnom. Filozofija na kojoj ova industrija počiva zapravo je krajnje jednostavna – njezin je cilj da se tehnologija budućnosti prevede u različite koncepte koji se mogu jednostavno koristiti i danas i da se ista rješenja mogu primijeniti u više scenarija, tj. proizvoda koji će pružiti vrhunsku zaštitu, udobnost, i neće, recimo, narušiti prirodni ekosustav.

Iako je većina pametnih materijala anorganskog porijekla, prirodni organski materijali također sadrže takva svojstva. Naime, otprije je poznato da prirodni materijali (kao što je npr. drvo) mogu pod djelovanjem mehaničkog opterećenja ojačati ili ozdraviti nakon oštećenja. S druge strane, isto vrijedi i za pametne materijale umjetnog podrijetla. Prvi umjetni pametni materijal poznat nam je već stotinu godina i zove se Hatfieldov čelik, a ima upravo takva svojstva.

Hatfieldov čelik sadrži 1 posto ugljika i 12 posto mangana. Izvorno ima meku strukturu i kod njega uslijed lokalne strukturne transformacije, a zbog visokih pritisaka pri trenju ili udaranju dolazi do otvrdnuća. To je fenomen sličan onome koji se događa kod polipropilena, kod kojeg na vršku mikropukotine dolazi do plastičnog preustroja molekula što zaustavlja rast pukotine – kaže dr. Tomislav Filetin, redovni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Otkako se u svom radu bave integracijom pametnih rješenja, većina tvrtki odlučila se za primjenu jednog od dva principa upotrebe pametnih materijala. Dok su se neke tvrtke, kaže Filetin, opredijelile za to da sastavni dio njihovih rješenja bude elektronika (npr. senzori, računala za izračunavanje udaljenosti, brzina i sl.), druge preferiraju sustave hlađenja koji se aktiviraju pri udaru te čuvaju mozak od pregrijavanja.