OPTIČKA MREŽA HAKOM i HT napokon na pragu rješenja

Na pomolu je konačno rješenje dvogodišnje trakavice u vezi s uvjetima gradnje svjetlovodne pristupne infrastrukture, u kojoj glavne uloge igraju najveći telekom-operater i regulator. HT je korigirao svoje prvotno maksimalističko stajalište u kojem je zahtijevalo privremeno izuzeće od regulacije, što je blagonaklono prihvatila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), pa bi odluka o konačnom izgledu HT-ove standardne ponude za uslugu veleprodajnoga širokopojasnog pristupa na temelju tehnologije FttH trebala biti donesena ovih dana na sjednici Vijeća HAKOM-a.

Nakon nekoliko pokusa izrade standardne ponude, koja sadrži uvjete pod kojima se i drugi operateri mogu koristiti budućom infrastrukturom koja omogućava vrlo velike brzine prijenosa podataka, i javnih rasprava odlučilo se da se pristup FttH ograniči samo za brzine od 20 Mbit/s i više, a da umanjenje veleprodajne cijene u odnosu na maloprodajnu (postotak X) iznosi 30 posto za blok od 100 priključaka, 35 posto za 500 priključaka i 40 posto za 2000 priključaka.

Ključno je pitanje u ovoj priči upravo postotak X koji određuje koliki će prostor za ostvarivanje marži ostati drugim operaterima koji tu infrastrukturu budu unajmljavali od HT-a. Ako on bude premašen, konkurencija će s vremenom odumrijeti, a isto će se dogoditi, u malo duljem razdoblju, ako HT maloprodajne cijene na optici postavi neznatno više od postojećih na bakru i tako konkurenciju s vremenom financijski potpuno iscrpi. Budući da je velik broj alternativnih operatera financijski slabašan (zato i nemaju kapitala za izgradnju svjetlovodnih mreža), to ne bi trebao biti težak zahtjev za HT koji bi si tako vratio monopolni položaj. Premda ni sada nije daleko od toga jer drži uvjerljivo najveći dio tržišta širokopojasnog pristupa internetu, što govori o tome koliko je teško konkurirati HT-u i na bakru.

Iako je aktualni prijedlog mnogo prihvatljiviji od prvotnoga HT-ova prema kojem su nudili veleprodajnu cijenu samo 15 do 20 posto nižu od maloprodajne, alternativci smatraju da bi taj postotak X trebao biti bar 50 posto, a da bi usluge na tehnologiji FttH trebale biti bar toliko skuplje od onih koje se pružaju preko ADSL-a.

Za HT je sada povoljno i to što bi mogao dobiti mogućnost priključivanja korisnika na novu mrežu prije isteka roka od šest mjeseci nakon odobravanja standardne ponude za FttH. Naime, rok i područje na kojem će HT nudit maloprodajnu uslugu putem pristupa FttH vrlo su bitni jer ako konkurencija bude kasnila s ponudama, HT će u startu osvojiti teren i zacemntirati svoj položaj. No s obzirom na to da priča o navodnoj zabrani i nemogućnosti HT-a da krene u više milijardi kuna vrijednu investiciju dugo traje, očekuje se da HAKOM neće inzistirati na svim zahtjevima alternativaca. Ustupci u vezi s postotkom umanjenja veleprodajne cijene u odnosu na maloprodajnu već su napravljeni jer su oni donedavno trebali iznositi 40, 45 i 50 posto, ovisno o veličini bloka.

S druge strane, pitanje je hoće li i ovakva HAKOM-ova odluka značiti da HT počinje s gradnjom svjetlovodne infrastrukture jer o tome posljednju riječ ima centrala Deutsche Telekoma koja možda i sada zaključi da uvjeti u Hrvatskoj nisu dovoljno povoljni da se takva megainvesticija vrati u vrlo kratkom roku i da neće ‘subvencionirati’ konkurenciju zaboravljajući da naslijedenu bakrenu infrastrukturu bez problema iznajmljuju.

Kako bilo, u HAKOM-u smatraju opravdanim odrediti model podjele rizika ulaganja (blokovi pristupa na koje će se operateri obvezivati i veleprodajne cijene) tako da operateri korisnici s postojećim uvjetima mogu biti konkurentni HT-u na maloprodajnoj razini, a da u isto vrijeme HT može nadoknaditi troškove pružanja te usluge i rasporediti rizik ulaganja na sve operatere korisnike usluga.

Smatramo da će predloženi model podjele rizika ulaganja omogućiti pravedno tržišno natjecanje uz nastavak i povećanje ulaganja u pristupne mreže nove generacije, omogućiti diverzifikaciju usluga koje se nude putem bakrene i svjetlovodne infrastrukture te dati poticaj operaterima u smjeru razvoja naprednijih i inovativnih usluga na većim brzinama pristupa – kaže ravnatelj HAKOM-a Dražen Lučić, koji napominje da se visoke brzine prijenosa podataka mogu postići ne samo svjetlovodnom mrežom nego i kabelima kabelske TV, WiMax tehnologijom, satelitskim prijenosom podataka, ADSL-om, VDSL-om (do 100 Mbit/s) te pokretnim mrežama (HSDPA s više od 40 Mbit/s, a LTE s više od 100 Mbit/s). HT je, primjerice, već odavno mogao investirati u VDSL mrežu (znatno jeftinije od optike) i tako nudit brzine od 100 Mbit/s, no to bi značilo da je, prema postojećoj regulativi, mora nudit i drugima.

Idealno bi bilo da mreže novih generacija koje će u budućnosti predstavljati komunalnu infrastrukturu, kako danas doživljavamo vodu i struju, grade država i lokalne samouprave i pod jednakim uvjetima iznajmljuju svima na tržištu. Uz iznimke kao što su gradovi Rovinj, Rijeka, Split koji pomalo investiraju u optičku infrastrukturu, državna i lokalna uprava nemaju novca za tako skupe investicije. Budući da ni među operaterima nema tako bogatih, ostaje samo HT s dovoljno kapitala za financiranje masovnog pristupa privatnim korisnicima. Za gradnju lokalnih optičkih mreža eventualno se može dobiti novac iz fondova EU.

No zašto su investicije u napredne mreže važne? Porast broja korisnika širokopojasnog pristupa internetu za 10 posto podiže BDP za jedan posto – kaže Lučić. Gospodarskom rastu još bi više trebala pridonijeti gradnja infrastrukture za ultrabrz internet jer je to platforma za razvoj brojnih novih inovativnih usluga i poduzetništva.

Opravdana je bojazan u rješavanju ‘optičke zavržlame’ to što će HT zbog isplativosti gotovo sigurno novu infrastrukturu razvijati samo u gradovima i gusto naseljenim područjima, u kojima je najjača i konkurencija, a zanemariti ruralna i brdsko područja te otoke.

HAKOM pak želi promicati ideju da se naprednim mrežama što više pokriju manje naseljena područja. – Stoga smo pokrenuli program potpora za razvoj ‘broadbanda’ u brdskim područjima i na otocima, neovisno o tehnologiji, za koji smo trenutačno osigurali 50 milijuna kuna – kaže Lučić. Za takva područja idealne su mobilne mreže nove generacije, odnosno LTE, koje su prema brzini pandan optici u fiksnom pristupu, no tu postoji problem s Italijom pa je neizvjesno kada će se početi s njihovom gradnjom. Kada je riječ o pristupu FttH, najveća je bojazan da će HT u početku ići na niske cijene u odnosu na ADSL i tako uz kratkoročnu štetu ostvariti dugoročnu korist uništivši konkurenciju na bakru cjenovnim iscrpljivanjem.