Home / Biznis i politika / Plaćanje u roku od 45 dana planiramo uvesti od rujna sljedeće godine

Plaćanje u roku od 45 dana planiramo uvesti od rujna sljedeće godine

Slađko Linić, budući ministar financija, primio je Liderove novine u malome saborskom kabinetu. Tijekom ekskluzivnog razgovora Linić ostavlja dojam da je dobro razradio poteze koje namjerava vući kao ministar financija. Daje do znanja da će zamišljeno provesti bez obzira na moguće pritiske interesnih skupina. Na početku je komentirao tvrdnje pojedinih novinskih analitičara kako je na parlamentarnim izborima pobjedila socijaldemokratska opcija, ali će se provoditi neoliberalni koncept gospodarske politike, ocijenivši to slobodnom interpretacijom medija. Zatim se retorički zapitao ‘gdje oni u najavi Kukuriku koalicije da će država imati vrlo aktivnu ulogu i na tržištu i u gospodarstvu vide neoliberalnu politiku’.

Podsjećam da je u našem programu prvo navedeno da će država riješiti likvidnost i nositi, zajedno s najvećim vjerovnicima, cijeli taj projekt. Drugo – država će pokrenuti investicije, i to prioritetno u energetici, zatim u željezničkoj infrastrukturi te želimo imovinu koja je zapuštena, osobito u pružanju hotelskih usluga, modernizirati, a ona je, opet, najvećim dijelom u državnom vlasništvu. U svemu tome država ima vrlo aktivnu ulogu pa nema govora o nekoj neoliberalnoj politici. S druge strane, poruke da treba ukinuti masu parafiskalnih nameta, da treba riješiti zdravstvene doprinose, pokazuju da hrvatsko gospodarstvo želimo učiniti konkurentnijim, što ćemo dodatno postizati nizom političkih mjera za izlazak na strana tržišta. U dovršetku procesa privatizacije i jačanju malog i srednjeg poduzetništva važnu ulogu imati Hrvatska banka za obnovu i razvoj, pa se pitam što je tu liberalna ili neoliberalna politika.

Kao glavnu mjeru i Zoran Milanović, i Branko Grčić i vi ističete brzu fiskalnu stabilizaciju – rezanje proračuna za tri do pet milijardi kuna ili 1,5 posto BDP-a. Na kojim se stavkama može uštedjeti? Kada govorimo o uštedama, svi moramo znati da je 2011. veoma loša godina prema svim pokazateljima – izgubili smo jednu ocjenu u kreditnom rejtingu, imat ćemo jedan od najvećih deficita, ali uvijen sam da će rejting agencije te loše rezultate malo drukčije analizirati kada Milanovićeva vlada pošalje pozitivne poruke za 2012. Zadatka je, dakle, i naše vlade da umirimo agencije.

Koje ćete poruke poslati? Jasna je poruka da ćemo se, iako očekujemo inflaciju od dva posto, boriti i da gospodarski rast bude na toj razini, jer neke crne prognoze govore da će biti oko nule. Plan je i da se dobro organiziramo kao država u pokretanju nekih investicija u infrastrukturi i energetici. I, naravno, da uz takav rast od, recimo, tri posto nominalno smanjimo izdatke iz ove godine. Cilj je smanjenje rashoda za oko tri milijarde kuna.

Bilo bi to prvi put od osamostaljenja Hrvatske da se smanjuju proračunski rashodi. Što će se smanjivati? Više smo puta istaknuli da su mirovine male i da mirovinska prava nećemo dirati. Što više, imamo obvezu uskladiti ih sa životnim troškovima. Kad govorimo o plaćama zaposlenih, masa plaća će se smanjiti jer za to ima prostora u reorganizaciji ustroja ministarstava, uklanjanju niza šefovskih pozicija, smanjenju nepotrebnih prekovremenih sati.

Prema jednoj ekspertizi autora sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta, u državnoj je upravi 30 posto viša zaposlenih. O tolikom se višku govorilo i kada je Račanova vlada preuzela vlast. Dakle, ništa nije napravljeno u proteklim desetljećima… Ne bih ulazio ni u kakve procjene, želim samo naglasiti da u boljoj organizaciji rada vidimo goleme mogućnosti za uštede. No to će sve biti bježano kada se javnosti predstave prve proračunske projekcije.

Kada ih možemo očekivati? Vjerojatno već u veljači, kada se naprave svi izračuni i projekcije. Jeste li razmišljali o inflaciji kao jednom od manje bolnih oblika oporezivanja. Može li ona biti malo veća od dva posto? Razmatraju se sve gospodarske mjere, pa se ne isključuje ni inflacija od dva do 2,7 posto. Dakle, u okvirima procjene gospodarskog rasta.

Što je najveće povećanja PDV-a za 1-2%, što su učinile mnoge države koje se bore da izađu iz krize, npr. Italija, Mađarska… Treba razmotriti sve opcije, ali tu valja spomenuti dvije međustope PDV-a. Jedna, niža, odnosi se na kruh, mlijeko ili knjige, a druga na dio prehrambenih artikala i energenata koji bi bio obuhvaćen međustopom. Razmišljamo da se PDV na struju od 23 posto smanji jer je to velik trošak za kućanstva.

Očekujete li veće probleme u ispunjavanju kreditnih obveza? Ne, jer kreditne obveze na inozemne dugove nisu prevelike. Veći problem mogu biti kreditne obveze ove godine, koje su samo kratkoročno premošćene. Ako pokažemo fiskalnu odgovornost, s Narodnom bankom možemo riješiti problem fiskalnog deficita 2011. i onoga što je projekcija za 2012., tako da se možemo pripremiti za 2013. kada su visoki troškovi refinanciranja. Smatram da ćemo s monetarnom vlašću, dakle HNB-om, postići dogovor. I tako ćemo dodatno oslobađati kapital, ovaj put bankarski, za investiranje u gospodarstvo.

Najavili ste suzbijanje nelikvidnosti. I u Račanovoj je vladi velik problem bilo neplaćanje… Bilo je malo drukčije stanje jer je najveći neplaćaš bila država. Sada nema toliko dugova države. Najprije ćemo platiti sve državne obveze, pa država sigurno neće biti izvor nelikvidnosti. Sad su velikim dijelom krive i banke, pa će morati ići zajedno s nama u naplatu potraživanja.

Što ćete učiniti? Namjeravamo donijeti Zakon o financijskom poslovanju kao novu regulativu. U njemu bismo čvrsto definirali rokove za plaćanje.