Abecedu genijalnosti iz medicine i psihijatrije, ali i ostalih područja, moguće je naučiti u zagrebačkoj MNLP-i praksi koju vodi profesor Jakovljević. U svijetu je vrlo popularan NLP-i koji su prije 40 godina osmislili dr. John Grinder i dr. Richard Bandler, matematičar i lingvist, koje je zanimalo što ljudi čini uspješnima. Grinder i Bandler proučavali su na koji način razmišljaju genijalci, kako percipiraju stvarnost i povezuju zaključke te na temelju tih spoznaja razradili NLP-i sustav modeliranja ljudske izvršnosti u koju spada i genijalnost. Temeljni sustav NLP-a je nadograđivan, a zagrebački je jedinstven jer ga je profesor Jakovljević usavršio i na duhovnoj razini. Možemo programirati mozak jer sve što doživljavamo i mislimo odvija se u mozgu i na duhovnoj razini. Hoćemo li nešto doživjeti kao problem i upasti u depresiju ili kao izazov i biti još jači, ovisi o tome mentalnom modelu, kako to doživljavamo. Nije važno što nam se događa nego i kako to doživljavamo. Naš mozak nije statičan, stalno ga mijenjaju informacije koje prima, pojačava se metabolizam, mijenjaju se magnetna polja, grupiraju se neuroni… – Živimo po scenariju kojeg nismo svjesni, ali postoje pobjednički i gubitnički scenariji. Budući da znamo zakonitosti mozga možemo prepoznati određene scenarije i pomoći određenoj osobi da nauči upravljati svojim mozgom. Osnovno je pitanje tko upravlja: mi mozgom ili mozak nama? Materijalistički stav da postoji samo mozak koji upravlja nama nepotpun je jer su duša i mozak neraskidivo povezani duhovnom energijom koja sve objedinjuje. Ako se na taj način pristupi pacijentu mnogo lakše je postići uspjeh nego u materijalističkom pristupu – kaže profesor Jakovljević.
Gottfried Wilhelm Leibniz, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat, bio je više osporavan nego cijenjen pa ga je 1716. na posljednji početak ispratio samo njegov osobni tajnik. Kao 27-godišnjak Leibniz počinje proučavati matematiku koju je doživio temeljem za stvaranje univerzalnog jezika. Nije mu to pošlo za rukom, ali prvi je pisao o diferencijalnom i integralnom računu. Iznimno obrazovan, Leibniz je čitao Aristotela na starogrčkom, objavljivao knjige na njemačkom, latinskom i francuskom, mašao o univerzalnom jeziku i propagirao nadnacionalnost izazivajući čuđenje pa su njegove ideje ocijenjene glupima.
Isaac Newton, engleski fizičar i utemeljitelj suvremene znanosti, kojeg mnogi smatraju najinteligentnijim čovjekom u povijesti, prvi je shvatio gravitacijsku silu. Dogodilo se to 1666. godine dok je gledao jabuku koja pada sa stabla na tlo. Zanimalo ga je zadržava li ta sila, koja utječe na predmete koji padaju, i Mjesec u njegovoj putanji, a težio je otkriti i prvobitnu materiju. Newton je godinama proučavao gravitaciju i utvrdio da taj zakon vrijedi u cijelom svemiru. Također je otkrio bijelo svjetlo sastavljeno od spektra dugih boja, a postavio je i temelj suvremenoj astronomiji te 1668. izumio refleksni teleskop… No i Newton je ulazio u povremene sukobe s kolegama fizičarima što je, kao samozatajan i distanciran, traumatično doživljavao pa je proživljavao psihičke krize. Još je mnogo sličnih primjera biografija znanstvenika i filozofa koji su mijenjali svijet, a ima takvih i danas.
Jedan od njih je inovator, odnedavno pokojni Steve Jobs, osnivač kompanije Apple Computers, jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu IT tehnologije. Nedavno objavljena Jobsova biografija prikazuje ga kao egocentrika koji je sam sebi bio najvažniji, toliko da je njegov čudan stil prehrane morala slijediti i njegova obitelj. Iako smrtno bolestan, Jobs nije želio boraviti u bolnici, a i kad je bio, maltretirao je sve oko sebe. Umjesto da odlazi k liječniku, Jobs je jednom prilikom najpoznatije svjetske onkologe okupio u svojoj kuhinji. Ima još mnogo neobičnih detalja iz njegova života. Iako je bio iznimno škrt, radio je za plaću od samo jednog dolara na mjestu predsjednika Uprave Apple Computers. Tu je kompaniju prodao, a novi vlasnik, kad je kompanija upala u krizu, pozvao je Jobsa da je spasi što je on učinio za nepojmljivo malu plaću.
Johna Forbesa Nasha, američkog matematičara, prema čijoj je biografiji snimljen film ‘Genijalni um’, a koji se 1959. godine liječio od paranoidne shizofrenije, bolest nije omela na putu do Nobelove nagrade za ekonomiju koja mu je dodijeljena 1994. Nakon liječenja svojevoljno je prestao uzimati lijekove i 1960. vratio se raditi kao profesor na Princetonu, a bolest se nije vratila. Kada su ga pitali zašto je vjerovao da ga je svemirska sila pozvala spasiti svijet, odgovorio je da su mu iz istog izvora dolazile i njegove genijalne ideje iz matematike. No bilo je i onih koji su se u nastupu kreativnog ludila samozljeđivali ili ubijali poput nizozemskog slikara Vincenta van Gogha, koji je sam sebi odrezao uho, i američke književnice Sylvie Plath. Depresivna spisateljica, pjesnikinja i urednica, koja je svakodnevno pisala po nekoliko pjesama i objavila više knjiga, prvi put se pokušala ubiti popivši tablete, ali to joj je uspjelo tek drugi put. Plath je u vrijeme najplodnije spisateljske faze, samo mjesec dana nakon što joj je objavljena knjiga ‘Stakleno zvono’ u veljači 1963. stavila glavu u pećnicu i pustila plin.
