Cijena novca: Bude li ih uopće bilo, krediti će poskupjeti

I duće će godine, možda i više nego ikad prije, sve oči biti uprte u financijere, ponajprije domaće. Dva su razloga okretanju domaćim izvorima. Jedan leži u nama samima – ne bude li proračun za 2012. godinu uvjerio rejting agencije da mi slimo ozbiljno, a to ozbiljno, kao što tvrdi guverner HNB-a Željko Rohatinski, iznosi devet milijardi kuna rashoda manje, rejting nam neminovno pada na status ‘junk’ ili smeća. To znači da će nam financijske slavine biti zatvorene, a ako nam ih tkogod i otvori, krediti će biti papreno skupi. Drugi je razlog teška glavobolja unutar eurozone i sada već neizbježna nova recesija.

Guverner tvrdi da su regulatori nekih zemalja, prije svega Austrije, već donijeli naputak da matične austrijske banke (tu se ubraja i talijanski UniCredit jer mu je centrala u Beču) u svoje podružnice u regiji mogu plasirati jedino deset posto kredita više od prirasta domaće štednje.

Guverner Željko Rohatinski u idućoj će godini nastaviti braniti kunsku tečaj u tim bankama. Guverner je izračunao da će za krpanje deficita državi u 2012. trebati približno 16 milijardi kuna. Budu li nas inozemni financijeri gledali poprijeko, taj će novac potražiti u domaćim bankama, a ta potreba nadilazi postojeći kreditni potencijal hrvatskih banaka, izuzev ako ne želimo da država istisne sve ostale sektore. HNB bi tada morao intervenirati i u kunsku i u deviznu likvidnost, što znači da bi se ozbiljno smanjile devizne pričuve zemlje, a došlo bi i do snažnih deprecijacijskih pritisaka na kunu.

Međutim financijski analitičar Žarko Primorac upozorava da se pozitivni procesi u gospodarstvu ne mogu dogoditi ne bude li se povećalo financiranje. Banke moraju biti svjesne takve situacije i moraju povećavati kreditiranje i olakšavati troškove financiranja privredi. Doduše tom scenariju prijeti opasnost mogućeg smanjivanja kreditnog rejtinga. No s obzirom na to da su svi svjesni te opasnosti nadamo se da će prvi koraci nove Vlade biti usmjereni na poduzimanje mjera za njegovo očuvanje. Naravno da banke moraju voditi računa o svojoj solventnosti i mogućnosti naplate kredita, no bez novog kreditiranja i podizanja stupnja privredne aktivnosti ne mogu ni banke biti stabilne kao što ne mogu naplatiti već dane kredite – tumači Primorac.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisena kaže da povoljnog kapitala neće biti prije svega zato što se mijenja regulacija unutar EU (povećanje kapitalnih zahtjeva za banke, uvođenje viših omjera likvidnosti i očekivani nameti na financijske transakcije) što će utjecati na cijenu financiranja hrvatskih banaka. Eventualno bolja naplata plasmana može neutralizirati rast cijene financiranja, no problem je u tome što se naplata plasmana odvija u uvjetima očekivane stagnacije u 2012. godini neminovnog čišćenja tržišta od insolventnih poduzeća.

• Ne očekujemo oporavak naplate i s te će strane izostati pozitivan utjecaj na visinu kamatnih stopa. Znači da možemo očekivati jačanje pritiska na rast kamatnih stopa za kredite. U uvjetima stagnacije gospodarstva izostat će potražnja za kreditiranjem investicija, a održat će se tek potražnja za kreditiranjem radnog kapitala poduzeća. Do oporavka gospodarstva neće doći bez provođenja sveobuhvatnih reformi usmjerenih na povećanje konkurentnosti poduzeća. Stoga se aktivnosti države trebaju usmjeriti na povećanje konkurentnosti gospodarstva i zapošljavanja stanovništva – poručuje Starčević nadajući se da smo dobili vladu s višom razinom odlučnosti za promjene.

Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, pak, ne očekuje veći rast kamata na kredite. Doduše u 2012. godini doći će do rasta cijene izvora sredstava, i to domaćih (zbog laganog rasta pasivnih kamatnih stopa) i vanjskih izvora (zbog krize u eurozoni, ali i zbog našega kreditnog rejtinga). No, ne očekuje veće pomake.

• Zbog nastavka kriznih kretanja u 2012. godini očekujemo vrlo nisku potražnju za kreditima kako stanovništva tako i privatnih poduzetnika. Zbog toga će banke teško realizirati znatnije pomake aktivnih kamatnih stopa. Dakle ne dođe li do nekih novih šokova većih porasta.