Ekonomski prognozi

Nisu ustrašeni samo poklonici majanskog kalendar, onog što prorokuje da iduće godine, 2012., svjedočimo kraju (vjerojatno ne svojeg postojanja, nego svijeta kakav poznajemo). Nije da nismo znali što je iza vrata, ali kad nam to pokažu crno na bijelo, potkrijepljeno brojkama, nije nelogično zaželjeti da nas zla vila začara i uspava, ne baš na stotinu godina, ali dvije-tri bilo bi taman. Uz uvjet da za to vrijeme nova vlast počisti ostavštinu 20-godišnjeg ne-rada.

O guverneru HNB-a Željku Rohatinskom svatko može misliti što god hoće, no nema osobe koja će tako kirurški precizno otvoriti sve naše ekonomsko rane i pokazati kako bi ih se moglo/trebalo sanirati. U blažem, manje hrabrom scenariju proračunske bi rashode trebalo stanjiti za otprilike šest milijardi kuna, no guverner poručuje da je to pre-malo. Druga je mogućnost, tvrdi, da se u fiskalnu konsolidaciju ide snažnije od onoga što stoji u zakonu: da već u 2013. pokušamo eliminirati primarni deficit. U tom bi slučaju ukupni rashodi morali biti manji za 1,5 posto BDP-a i u 2013. još jedan posto. To znači da bi se tekući rashodi iduće godine morali smanjiti za devet milijardi kuna (deficit bi tada pao na 3,5 milijardi kuna minusa)! Pri tome bi trebalo rezati dugoročne, ne jednokratne, stavke i smanjivati potrošnju, ne investicije. Trebalo bi mijenjati i prihodnu stranu kako bi i ona bila u funkciji jačanja konkurentnosti. Takav bi scenarij otvorio mogućnost da se HNB aktivnije angažira i pomogne.

Upravo zbog toga Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta guvernerov istup ocjenjuje kao potporu, ne kao zastrašujuću poruku. Guverner im je posredno poručio da zaborave priču o velikim ulaganjima i energetici, to nije rješenje za nas. Najprije treba počistiti javni sektor i posložiti druge stvari. Prognoze za iduću godinu ovise o tome što će se napraviti s javnim sektorom. Ako počne čišćenje, osobna će potrošnja pasti. No i ako se u njega ne bude diralo, to će nam spustiti rejting, dakle povisiti će kamate, što će posredno opet smanjiti potrošnju kao sastavnicu BDP-a. Uz kakav-takav rast izvoza i moguće zadržavanje turističke zgrade na ovogodišnjoj razini BDP će u 2012. biti između minus jedan i nule. No s obzirom na sveukupno stanje u zemlji i u EU, od 10 do 15 tisuća ljudi sigurno će ostati bez posla – procjenjuje Lovrinčević.

Nema ekonomista koji iduće godine računa s rastom. U najboljem slučaju životarit ćemo oko nule. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, zasad je najpesimističniji (ili, kao što se pokazalo mnogo puta dosad, najrealniji) s procjenom novog pada od dva posto. Bit će to rezultat daljnjeg pada potrošnje za otprilike jedan posto i ulaganja za čak 4,5 posto uza zadržavanje proračunskog deficita na visokoj razini od šest posto ne budu li se uložili veći napori u fiskalnu konsolidaciju.

Glavni su razlozi za još jednu godinu pada ekonomske aktivnosti nepovoljan utjecaj krize u eurozoni kroz financijske i trgovinske kanale te pad povjerenja. Posebno je teško procijeniti koliko će se još povećati nesigurnost i rizici pronalaženja sustavnog rješenja za eurozunu. U takvoj situaciji od nove hrvatske političke elite tržišta mogu tražiti samo ubrzanje fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi nakon što su posljednjih tri-četiri godine zabilježile premalen pomak. U skladu s dodatnim padom domaćeg potražnje platna bilanca mogla bi iskazati suficit od otprilike jedan posto BDP-a. To nas, međutim, i dalje ne lišava problema visokog inozemnog kratkoročnog duga u vrijeme kad cijeloj regiji zbog imperativa razduživanja banaka ujedno prijeti smanjenje njihove izloženosti prema regiji. A hrvatski se financijski sustav ističe po jednoj od najnepovoljnijih kombinacija izloženosti prema bankama u eurozoni i općenitoj razini euroizacije – objašnjava Stojić.

Marko Škreb, PBZ-ov glavni ekonomist, kaže da je u ovom trenutku teško davati numeričke prognoze, odnosno da će se one sigurno morati mijenjati. Velike su nepoznanice proračun i mjere nove vlade za 2012., kretanja u okružju i snaga recesije u eurozoni, hoće li se održati naš rejting te za koliko bi moglo poskupjeti vanjsko zaduživanje.

• Nema smisla govoriti o preciznim brojkama. U 2012. BDP u Hrvatskoj mogao bi biti oko nule, no velik je rizik od toga da bude pomalo negativan. Bez detaljnog poznavanja strukture BDP-a u trećem tromjesečju ove godine teško je biti precizniji. Hoće li konačna brojka biti minus jedan posto ili iznad, više je stvar spekulacija negoli predviđanja, no u rasploživim informacijama nema elemenata za rast. O deficitu proračuna nema smisla spekulirati dok ne bude bilo prvih naznaka razmišljanja nove vlade. Deficit bilance plaćanja bit će nizak jer neće biti rasta, vjerojatno od jedan do dva posto BDP-a iduće godine. Izvoz će biti vrlo slab na Zapadu jer nema potražnje. Sve će komponente biti vrlo niske, osobna potrošnja možda i negativna – procjenjuje Škreb, dodajući da se priče o tome što bi Vlada trebala napraviti stalno ponavljaju i nikomu više nisu nepoznate.

Glavninu fokusa treba usmjeriti na fiskalnu konsolidaciju, a sve druge strukturne mjere najprije dobro analizirati, odabrati prioritetete i onda provesti.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke, upozorava da su velik uteg performansama hrvatske ekonomije zbivanja u EU, najvećemu vanjskom trgovinskom partneru.