Liderov klub izvoznika

Lider je Klub izvoznika osnovan je u rujnu ove godine s namjerom senzibiliziranja poslovne zajednice, nositelja vlasti i najšire javnosti o nužnosti snažnog rasta izvoza, kao najkvalitetnijeg oblika rasta BDP-a. Klub izvoznika sad ima 12 članova. U startu su se oko te ideje u Klubu izvoznika okupili Badel 1862, Duro Đaković Holding, Elektrokontakt, Eurocable, TŽV Gredelj, Hrvatska poštanska banka, JGL, Kotka, Kraš, Pliva i Podravka, a naknadno se uključila i Banco Popolare Croatia.

Osim skretanja pozornosti poslovne zajednice i države na nužnost snažnog rasta izvoza, misija je kluba i poticanje države na povlačenje poteza prijeklo potrebnih radi poboljšanja izvoznih uvjeta i povećanja izvoza. Podaci pokazuju da su u Hrvatskoj tek 7,5 posto tvrtki ‘izvozno orijentirano’, tj. ostvaruje više od deset posto svojih prihoda kroz izvoz. Ujedno su te tvrtke zajedno ostvarile 31 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih tvrtki i 46 posto njihove ukupne neto dobiti. Osim toga te su tvrtke profitabilnije i njihovi su prihodi s inozemnih tržišta u prvih šest mjeseci rasli dvostruko brže nego na domaćem tržištu. Sve to zajedno ukazuje na važnost izvoza, koji je u kreiranju ekonomske politike dosad bio zanemaren, i stvaranje klime koja će izvoz i izvoznike gurnuti u prvi plan.

Predsjednik Uprave Gredelja Ivan Tolić kaže da im je cilj ugovaranje novih i nastavak prije ugovorenih poslova za europska i svjetska tržišta jer da bi iskoristili svoj ukupni proizvodni i uslužni kapacitet moraju biti 60 posto usmjereni prema vanjskom tržištu. Izlazak Gredelja na ostala europska i svjetska tržišta nema alternativu kad je riječ o uposlenosti naših tvorničkih kapaciteta, pa smo na tome i temeljili svoje planove – kaže Tolić. Trenutačno su prisutni na tržištima regije, zemalja EU, Bliskog istoka, Argentini i Gvineji. Da bi se pripremili na tržište EU, prošle godine završili preseljenje svih proizvodnih kapaciteta na jednu lokaciju u što je investirano 100 milijuna eura. Ulazak u EU znači otvaranje velikog tržišta za što će nam sva kako biti dobrodošao strateški partner. Dakle, netko od velikih europskih ili svjetskih igrača tko u zajedničkoj sinergiji može osigurati kvalitetniju produžu, odnosno širenje tržišta – kaže Tolić.

S obzirom na poslovne i financijske probleme, u kojima se Gredelj našao zbog neiskorištenosti novih kapaciteta u vrijeme krize, a što je dovelo u pitanje isplatu plaća, Tolić najavljuje da će u budućem razdoblju provesti i unutarnje restrukturiranje tvrtke. Tu postoje mnogo neiskorišteni prostori, a u suradnji sa sindikatima i radničkim vijećem time možemo dodatno pridonijeti kvalitetnijoj poziciji Gredelja na domaćem i na inozemnom tržištu – kaže Tolić.

Osječka Saponia u posljednje vrijeme kretnula u izvoznu ofenzivu, najprije na obližnja regionalna tržišta. Za iduću godinu ponovno smo si postavili ambiciozne planove. Povećanje udjela izvoza u ukupnom prihodu tvrtke za nas je važni kanal kojim planiramo nastaviti rast i jačati konkurentnost – kaže Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije.

Neovisno o motivima i strategiji izvoza, svi izvoznici imaju slične probleme, a za neke od njih, smatraju, ključ je rješenja u rukama Vlade. Jedan od poteza koji bi uvelike pomogao jačanju izvoza je dokapitalizacija HBOR-a. Vlada može pomoći fiskalnim i parafiskalnim stimulacijama, naprimjer, formiranjem fonda izvoznika za sufinanciranje uspješnih izvoznika za izlazak na tržišta na kojima trenutačno ne posluju ili pak razvojem programa za financiranje, osiguranja i bankarska jamstva uspješnih poduzetnika – kažu u JGL-u. Izvoznici se slažu da bi država putem makroekonomske politike trebala destimulirati potrošnju temeljenu na rastu duga i uvoza, a stimulirati investicije, proizvodnju i naročito izvoz. Kao što treba poticati općenito poduzetničku, a posebno investicijsku klimu, kao što se često može čuti, jednako tako, a možda i najviše, treba poticati izvoznu klimu. Uspješni izvoznici posao najbolji je test koliko vrijedimo, a što je izvoz rašireniji na različitim tržištima, to je i jamstvo razvoja i opstanka veće, neovisno o krizi. Jer ako padnu narudžbe u EU, ne padaju istodobno u Rusiji, na Bliskom istoku ili u Južnoj Americi.

Glavni je cilj Financijskog kluba, koji je bio organizator okruglog stola, okupiti prepoznatljivu zajednicu studenata ekonomije koji promiču svladavanje vještina i stjecanje znanja te iskustva o financijama. Njegovi članovi žele pridoniojiti i razvoju financijske profesije u Hrvatskoj, pa udruga zagrebačkog Ekonomskog fakulteta već šest godina okuplja studente viših godina željne dodatnog znanja i samostalnoga profesionalnog razvoja u financijama. Financijski klub jedinstven je među ostalim studentskim udruženjima jer potiče kulturu pisanja stručnih radova i objavljivanjem gotovih radova pruža kvalitetne informacije studentima koji žele znati više o pojedinome financijskom području.

Osvrnuvši se na iskustva stranih investitora u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, Renata Suša rekla je da je Srbija specifična jer ima razvijenu konkurentnost prema regijama, niske ulazne troškove investitora, ali i visoke komunalne naknade, te da su Hrvatska i Slovenija zatvorene i imaju previše administrativnih zapreka, a Bosna i Hercegovina još se doživljava kao rizična.

Na pitanje Tomislava Globana zašto se samo četvrtina stranih ulaganja odnosi na proizvodni sektor Goran Vukšić odgovorio je da je točno da izravna strana ulaganja nijedne nisu veća od 40 posto, ali da je razina ulaganja u Hrvatskoj niža nego u drugim tranzicijskim zemljama, i to upravo zbog administrativnih zapreka.

Struktura je osim toga velikim dijelom određena privatizacijom. Hrvatska je prodala telekomunikacijski sektor i banke, u koje su stranci više ulagali – rekao je Vukšić.

Na Vukmirovu tvrdnju da je postupak pokretanja novog biznisa u Hrvatskoj predug jer traje osam dana, Renata Suša rekla je da ima i drugih zapreka kao što su npr. globalne prilike i procjenjivanje rizika pojedinačnih tržišta.

Hrvatska se ne natječe samo s regijom nego i s cijelim svijetom. Kad austriski investitor doživi neuspjeh na tako malom tržištu, to se više čuje nego ako je riječ o većem tržištu – rekla je Suša.

Zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji je donesen prije tri godine i bio je na snazi dvije godine tijekom kojih je doneseno više od 20 ugovora o javno-privatnim partnerstvima, bio je dobar i važan, dodao je Vukmir, jer nakon njega donesene su četiri vrste propisa koje treba ispuniti da bi hrvatska administracija odobrila strani projekt, zbog čega danas nema većih investicija.

Problem je i veliko porezno opterećenje rada, a ne oporezuje se imovina, dividende ili dohodak od kamata. Treba promijeniti te strukture tako da se rastereći rad. Nema ni poreza na dobit, a osim toga najčešće se uspoređuje statutarna porezna stopa, što nije ključna varijabla – rekao je Goran Vukšić. Upitani bi li bila bolja viša razina znanja ili niske nadnice, u završnom su dijelu okruglog stola Branko Vukmir i Goran Vukšić rekli da bi bilo važnije povećati produktivnost jer je obrazovanje uvjet za sofisticiranu ulaganja.