Home / Financije / Nezakonita ovrha

Nezakonita ovrha

Nakon propisa na temelju kojih se poticalo olako zaduživanje bilo bi logično da svi možemo unaprijed otvoriti zaštićene račune, a ne da nam prvo zaplijene novac pa tek onda dopuste da ih otvorimo.

Mjesto čestitki u ove pretpraznične dane stiglo je i za ovu rubriku ‘pregršt’ pitanja čitatelja izloženih nasilju državnih činovnika. Jedan čitatelj traži objašnjenje o otvaranju zaštićenog računa prije zapljene novca, a javila mi se opet i kolegica Vesna Božanić Serdar iz Splita kojoj poreznici silom hoće naplatiti poreze (doprinosi i PDV) na prihode koje nije ni ostvarila.

Čitatelja koji je u Fini pokušao otvoriti zaštićeni račun odbili su s obrazloženjem da se on može otvoriti tek nakon što se zaprimi nalog za ovru. Zbog toga me čitatelj zamolio da mu objasnim preporuku iz mojega prijašnjeg napisa da svi unaprijed otvorimo zaštićene račune.

Istina, napisao sam rečenu preporuku nakon što mi se javila čitateljica kojoj su s tekućeg računa ‘skinuli’ uplaćeni dječji doplatak. Kad sam pitao kako je to moguće, s obzirom na to da prema Ovršnom zakonu dječji doplatak ne smije biti predmet ovrhe, odgovorili su mi da čitateljica nije na vrijeme otvorila zaštićeni račun, pa joj je tobože automatizmom ‘skinut’ s tekućeg računa i uplaćeni dječji doplatak.

Podsjećam na propise na temelju kojih je poticano olako zaduživanje, osobito u bankama. Bilo bi sada logično da svi unaprijed možemo otvoriti zaštićene račune, a ne da nam najprije zaplijene sav novac na računu i tek nakon toga dopuste da otvorimo zaštićeni račun (i u vremenu potrebnom usporenoj administraciji za otvaranje zaštićenog računa za uplate, primjerice dječjeg doplatka, djeca bi trebala imati nešto za jelo).

Otvaranje zaštićenog računa dopušteno je tek nakon što se zaprimi ovršna isprava. A dužniku se prethodno mora dostaviti rješenje o pokretanju ovrhe s obveznim rokom za podmirivanje duga, pa tek nakon isteka tog roka obaviti pljenidbu novca s računa. Dužnik može zatražiti otvaranje zaštićenog računa samo u tom međurazdoblju od dostave ovršne isprave do isteka roka. Ako zasnovani, ovrhovoditelj će mu zaplijeniti sav novac s računa, pa će tek nakon toga moći ‘zaštititi’ buduće eventualne uplate.

A problem je čitateljice s čijeg je tekućeg računa ‘automatizmom’ zaplijenjen dječji doplatak što nije (kao neuka stranka) odmah nakon što joj je dostavljena ovršna isprava zatražila otvaranje zaštićenog računa, nego je dostavljenu ovršnu ispravu shvatila kao opomenu, a dječji doplatak kao novac koji se prema zakonu ne bi smjelo plijeniti. Svim poreznicima i službenicima banke i Fine koji su sudjelovali u zapljeni dječjeg doplatka želim da mirne savjesti ugodno provedu blagdane.

U srpnju 2010. Vesni Božanić Serdar iz Splita otkazan je ugovor o suradnji s Novim listom iz Rijeke i otad do danas na računu je imala znanariv promet. No to ne smeta stanovitom Renku Letniću, čelniku poreznog tijela (tako to piše u ovršnoj ispravi), da kolegicu tereti za glavnicu od 47.647,59 kuna tobože neplaćenih doprinosa i PDV-a za razdoblje u kojemu nije ostvarivala prihode.

Pozvali su gđu. Božanić Serdar u sobu 301 u splitsku Finu i predložili joj da potpiše izjavu da nema pokretnina i nekretnina koje bi poreznik Letnić mogao zaplijeniti. I tada me nazvala kolegica i pitala treba li to potpisati, jer je Finin službenik rekao da će napisati izvještaj u kojemu će predložiti otpis duga jer nema imovine. Savjetovao sam kolegici da ne potpisuje tu izjavu jer bi njome priznala tobožnji porezni dug za prihode koje nije ostvarila. I kolegica nije ništa potpisala, pa će poreznik Renko Letnić morati nastaviti (prisilnu) naplatu poreza na prihode kojih nije ni bilo.

Dvije ovršne isprave za isti (porezni) dug i nikomu ništa. Zdenka Koharić iz Službe za žalbe Ministarstva financija bez čitanja prigovora odbija uloženu žalbu na dvostruku ovršnu ispravu. Budući da se radi o težem prekršaju Zakona o upravnom postupku, sve je prijavljeno Upravnoj inspekciji. I već više od pola godine i Upravna inspekcija je nemoćna.