Gašenje svjetla, pomno planiranje proizvodnje, ograničavanje potrošnje papira, štedljivi automobili… Energeti su sve skuplji, a pametno je raspolaganje onima koji se najviše iskorištavaju dobar, ali podcijenjen izvor ušteda. U uredima u kojima ima obilja prirodne svjetlosti često se nepotrebno rasipa električna energija; i ispisivanje je često nepotrebno, a potrošnju benzina ne treba ni spominjati.
Zaposlenici na nižim razinama često imaju iznimno dobre ideje o tome gdje bi se moglo uštedjeti, ali ne prenose ih dalje. Nagrade (koje ne moraju biti novčane) mogu biti dobar poticaj da te ideje dođu do menadžmenta koji ih doista može provesti u djelo. Uspostavljanje kanala kojima prijedlozi mogu doći do onih koji odlučuju ne stoje ništa, a može se mnogo uštedjeti.
Ego menadžera često najviše pati za povlasticama poput službenih automobila i kartica, ali neugodna vremena traže neugodne mjere. Uključivanjem dvaju ili triju službenih automobila može se mnogo uštedjeti na godinu. Veća kontrola troškova reprezentacije nužna je za sve. Došlo je vrijeme da i direktori i menadžeri pokažu da se štedljivost odnosi na sve.
Mnoge tvrtke rezale su broj zaposlenih, ‘zamrzavale’ zapošljavanje i rezale plaće. Ipak, u nekim slučajevima bolje je plaću podijeliti u fiksni i variabilni dio koji ovisi o rezultatima. Katkad se više isplati zaposlititi još jednu osobu nego plaćati prekovremene, a neke poslove mogu raditi nezaposleni mladi ljudi koji su spremni volontirati.
Prošlo je vrijeme zadržavanja dana dok kriza ne prođe. Očito će teže okolnosti potrajati još neko vrijeme, zato je također nužno ulagati kako bi se postigla konkurentska prednost. Razmislite o sitnim ulaganjima koja bi mogla donijeti velike rezultate, npr. novcem koji ste uštedjeli od službenih automobila osigurajte zaposlenicima topli obrok ili nabavite novu opremu za rad.