Sadašnji kladioničari iduće godine dobivaju veliku konkurenciju – austrijski Wettpunkt – koji je do sada poslovao samo s igrama na sreću. Austrijanci ne sumnjaju u uspjeh jer smatraju da je tržište dovoljno veliko za sve koji se namjeravaju ozbiljno baviti tim poslom.
U idućoj će se godini svi kladioničari morati žestoko boriti s inozemnim organizatorima internetskog klađenja. Naime, austrijski lanac Wettpunkt, koji je u Hrvatskoj do sada poslovao samo s igrama na sreću, najavio je ulazak i u segment kladioničarstva. Ondje će se naći na žestokom tržištu na kojem je opstalo samo devet najposobnijih i za svoj će se udjel morati boriti primamljivim postocima isplate. Wettpunkt u idućoj godini u Hrvatskoj planira investirati deset milijuna eura u 50 novih kladionica pod brendom Play 4 Win.
Klađenje je, čini se, jedina djelatnost na ovom svijetu u kojoj se smatra da hrvatsko tržište nije malo, nego veliko. Na njemu sada vodeća uloga pripada Hrvatskoj lutrijii, kojoj je na čelu Vesna Bakran. HL-u su u prošloj godini prihodi od klađenja rasli 28,12 posto, ali s iznosom koji je ostvario zbog oštre konkurencije ne želi izaći u javnost. Savjetnica predsjednice Uprave Nora Cecić ipak nam je potvrdila da je Hrvatska lutrijia u protekle tri godine u segmentu klađenja ostvarila od 10 do 11 posto udjela na tržištu i da u svojoj prodajnoj mreži zapošljava 733 ljudi.
Hrvatsko kladičarsko tržište u protekle tri godine stagniralo, a do tada je redovito raslo. U budućnosti očekujemo veće povezivanje europskih regulatora igara na sreću i koordiniranost u kontroliranim otvaranjima nacionalnih tržišta. Ako se uzme u obzir da je naše tržište u segmentu kladjenja već jako liberalno i s obzirom na to da nismo zaštićeni od ilegalne internetske konkurencije, očekujemo daljnju tržišnu bitku i tržišnu selekciju u kojoj će opstati najizdržljiviji i najinovativniji – kaže Nora Cecić.
Međutim, osim ‘fižičke’ konkurencije svim su priređivačima igara kladjenja u Hrvatskoj konkurencija nelegalni internetski priređivači. Oni, naime, nemaju fiksne troškove i nisu dužni u Hrvatskoj plaćati koncesijsku naknadu pet posto od uplata pa klijentima mogu ponuditi veće postotke isplate koji dosežu čak 95 posto od uplaćenog novca.
Kladioničari u Hrvatskoj zbog oštre konkurencije međusobno natječu visokim koeficijentima isplate kojima igračima daju od 85 do 90 posto uloženog iznosa. U tom se segmentu vodi velika borba među njima. Među stranim internetskim pružateljima usluge kladjenja svakako treba spomenuti Bwin, Expert, Fortunawin, Unibet, Ladbrokes, Beat at home, Sportingbet i 10bet, koji se uredno oglašavaju u Hrvatskoj i odvlače klijente od klasičnih kladičara.
Jedna od tih internetskih kladičarskih kuća čak je zakupila reklamni prostor na maksimirskom stadionu u Zagrebu, a u Hrvatskoj nije otvorila radna mjesta, plaćala koncesijsku naknadu te ni na koji način pridonosila društvu, ističu u Hrvatskoj lutriji. U kladičarskoj kući Stanleybet, kojoj je na čelu Darko Popov, također smatraju da im internetski priređivači kladjenja odvlače dio klijenata i pri tome su oslobodeni plaćanja koncesijske naknade u Hrvatskoj. Adrian Bobanović, marketinški direktor kladičnice Stanleybet, nije htio iznositi podatke o poslovanju svoje kompanije opravdavši ih poslovnom tajnom, ali spomenuo je da tržište u posljednjih pet godina lagano raste. Međutim, dodao je i to da je rast lagano ometen recesijom. Unatoč recesiji kladičica je ostvarila otprije 55 milijuna prihoda.
Stanleybet poštuje svoje konkurente koji sudjeluju na tržištu prema pravilima igre. Od svih konkurenata možemo ponešto naučiti, a svi se mi borimo da se u zadanim okvirima izborimo za svoj dio na tržištu kako najbolje znamo – rekao je Bobanović i dodao da pružateljima usluge internetskog kladjenja koji ne potječu iz Hrvatske zamjera što klasične kladičarske kuće stavljaju u neravno-pravan položaj na tržištu.
Prema podacima Porezne uprave, pravo priređivanja igara kladjenja na hrvatskome tržištu ima devet tvrtki koje su u 2010. ostvarile nešto manje od 4,5 milijardi kuna prometa, a prihod svih devet priređivača bio je 900-tinjak milijuna kuna. Ove je godine do 31. listopada ostvareno nešto manje od četiri milijarde kuna prometa od kladjenja. Država je u tom razdoblju od mjesečnih naknada uprihodila oko 192 milijuna kuna kojima treba pridodati i 19 milijuna od godišnje naknade koju su prema Zakonu o igrama na sreću priređivači kladjenja dužni uplatiti u državni proračun.
