Specijal

I duće će godine, možda i više nego ikad prije, sve oči biti uprte u financijere, ponajprije domaće. Dva su razloga okretanju domaćim izvorima. Jedan leži u nama samima – ne bude li proračun za 2012. godinu uvjerio rejting agencije da mi slimo ozbiljno, a to ozbiljno, kao što tvrdi guverner HNB-a Željko Rohatinski, iznosi devet milijardi kuna rashoda manje, rejting nam neminovno pada na status ‘junk’ ili smeća. To znači da će nam financijske slavine biti zatvorene, a ako nam ih tkogod i otvori, krediti će biti papreno skupi. Drugi je razlog teška glavobolja unutar eurozone i sada već neizbježna nova recesija.

Guverner tvrdi da su regulatori nekih zemalja, prije svega Austrije, već donijeli naputak da matične austrijske banke (tu se ubraja i talijanski UniCredit jer mu je centrala u Beču) u svoje podružnice u regiji mogu plasirati jedino deset posto kredita više od prirasta domaće štednje.

Guverner je izračunao da će za krpanje deficita državi u 2012. trebati približno 16 milijardi kuna. Budu li nas inozemni financijeri gledali poprijeko, taj će novac potražiti u domaćim bankama, a ta potreba nadilazi postojeći kreditni potencijal hrvatskih banaka, izuzev ako ne želimo da država istisne sve ostale sektore. HNB bi tada morao intervenirati i u kunsku i u deviznu likvidnost, što znači da bi se ozbiljno smanjile devizne pričuve zemlje, a došlo bi i do snažnih deprecijacijskih pritisaka na kunu.

Međutim financijski analitičar Žarko Primorac upozorava da se pozitivni procesi u gospodarstvu ne mogu dogoditi ne bude li se povećalo financiranje. Banke moraju biti svjesne takve situacije i moraju povećavati kreditiranje i olakšavati troškove financiranja privredi. Doduše tom scenariju prijeti opasnost mogućeg smanjivanja kreditnog rejtinga. No s obzirom na to da su svi svjesni te opasnosti nadamo se da će prvi koraci nove Vlade biti usmjereni na poduzimanje mjera za njegovo očuvanje. Naravno da banke moraju voditi računa o svojoj solventnosti i mogućnosti naplate kredita, no bez novog kreditiranja i podizanja stupnja privredne aktivnosti ne mogu ni banke biti stabilne kao što ne mogu naplatiti već dane kredite – tumači Primorac.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisena kaže da povoljnog kapitala neće biti prije svega zato što se mijenja regulacija unutar EU (povećanje kapitalnih zahtjeva za banke, uvođenje viših omjera likvidnosti i očekivani nameti na financijske transakcije) što će utjecati na cijenu financiranja hrvatskih banaka. Eventualno bolja naplata plasmana može neutralizirati rast cijene financiranja, no problem je u tome što se naplata plasmana odvija u uvjetima očekivane stagnacije u 2012. godini neminovnog čišćenja tržišta od insolventnih poduzeća.

Ne očekujemo oporavak naplate i s te će strane izostati pozitivan utjecaj na visinu kamatnih stopa. Znači da možemo očekivati jačanje pritiska na rast kamatnih stopa za kredite. U uvjetima stagnacije gospodarstva izostat će potražnja za kreditiranjem investicija, a održat će se tek potražnja za kreditiranjem radnog kapitala poduzeća. Do oporavka gospodarstva neće doći bez provođenja sveobuhvatnih reformi usmjerenih na povećanje konkurentnosti poduzeća. Stoga se aktivnosti države trebaju usmjeriti na povećanje konkurentnosti gospodarstva i zapošljavanja stanovništva – poručuje Starčević nadajući se da smo dobili vladu s višom razinom odlučnosti za promjene.

Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, pak, ne očekuje veći rast kamata na kredite. Doduše u 2012. godini doći će do rasta cijene izvora sredstava, i to domaćih (zbog laganog rasta pasivnih kamatnih stopa) i vanjskih izvora (zbog krize u eurozoni, ali i zbog našega kreditnog rejtinga). No, ne očekuje veće pomake.

Zbog nastavka kriznih kretanja u 2012. godini očekujemo vrlo nisku potražnju za kreditima kako stanovništva tako i privatnih poduzetnika. Zbog toga će banke teško realizirati znatnije pomake aktivnih kamatnih stopa. Dakle ne dođe li do nekih novih šokova većih porasta ne bi trebalo biti. U monetarnoj politici neće biti zaokreta jer bi to bilo vrlo rizično. Prilagodbe su moguće i uvijek dobrodošle, ali zaokreti, i to nagli, sigurno ne bi bili dobrodošli – uvjerava Škreb.

I Alen Kovač, prva ekonomska glava Erste banke, kaže da dodatno pogoršanje stanja u eurozoni ne isključuje utjecaj na visinu aktivnih kamatnih stopa, ali prije svega dugoročno.

Kreditiranje poduzeća nešto je dinamičnije od građana ali dinamiziranje kreditiranja dobrim dijelom ovisi o oporavku potražnje. Uza spori oporavak i makroekonomsko rizike u 2012. godini može se očekivati određen blagi dodatni pritisak na rast loših kredita ali uz stabilizirajući trend. Zbivanja u EU sugeriraju zahtjevniji zadatak za monetarnu politiku, prije svega zbog refinanciranja dijela inozemnoga duga. Zadržavanje niskog deficit platne bilance jedini je pozitivni čimbenik – procjenjuje Kovač.

Rast udjela loših kredita Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da će uloga monetarne politike morati biti aktivnija. S obzirom na očekivani pad gospodarske aktivnosti u eurozoni i u Hrvatskoj se može očekivati nastavak i pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja. Upravo daljnji rast udjela loših kredita i očekivani pad vrijednosti kolateral, ponajprije nekretnina, stvorit će nove pritisk na povećanje rezervacija banaka za potencijalne gubitke.

S obzirom na privremeni proračun i stanje na međunarodnim financijskim tržištima valja očekivati da će država tijekom prvog polugodišta 2012. godine, kada se zbog izražene sezonalnosti u domaćem gospodarstvu proračun slabije puni, morati biti fokusirana na domaće tržište. No s obzirom na aktualna tečajna kretanja HNB neće imati znatniji prostor za povećanje kunske likvidnosti. Iako ne treba isključiti mogućnost da se ponove događaji spočetka 2009. Tako bi HNB mogao smanjiti minimalno potrebna devizna potraživanja (sada iznose 17 posto deviznih obveza) radi stabilizacije tečaja i financiranja države u prvoj polovini iduće godine uz izbjegavanje rasta kamata na domaćem tržištu. Na kraju listopada međunarodne pričuve poslovnih banaka iznosile su 3,45 milijardi eura. No za bilo kakvu monetarnu relaksaciju potrebno je ipak da proračun za 2012. godinu pokaže znakove ozbiljne srednjoročne fiskalne konsolidacije – tumači Šantić dodajući da će kamate vjerojatno rasti zbog rasta cijene zaduživanja europskih financijskih institucija ali i rasta premije rizika za Hrvatsku i ostale zemlje u okruženju. S druge strane niska potražnja kredita ograničavat će prostor za rast kamata.

Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da je za 2012. i 2013. godinu povećana procjena razine nezaposlenosti dok istodobno raste pritisak na bilance poduzeća, što znači da će loši plasmani rasti. Ni averzija prema rizicima ne dopušta mogućnost silazne korekcije kamatnih stopa.

Na domaćem su tržištu novca kratkoročne kamate porasle, jednogodišnji kunski instrument sada stoji oko 5,5 posto, što je gotovo dvostruko više nego početkom lipnja. Istodobno, srednjoročno financiranje iz inozemstva još neko vrijeme neće biti dostupno prihvatljivim uvjetima barem dok se ne stvori kreditibilni plan ozdravljenja fiskalno ranjivih zemalja. S druge strane ozbiljna domaća fiskalna prilagodba otvorila bi prostor za monetarnu relaksaciju. Ne treba žuriti sa zaključcima no trenutačno prevladavaju uzlazni rizici u vezi s cijenom dužničkog financiranja. Cijena depozita također bi mogla rasti s obzirom na smanjenu dinamiku priljeva kapitala te srednjoročno povećano oslanjanje banaka na domaće izvore financiranja. Ako bi se nastavili deprecijacijski pritisci na kuni HNB će ponovno povući likvidnost, što bi dodatno pogodilo kreditnu aktivnost i prolongiralo ekonomski oporavak. Krediti ipak ne moraju posve presušiti, ali će korisnici morati sudjelovati s većim udjelom vlastitih sredstava – tumači Stojić.

Realnom će sektoru krediti stagnirati, neki korporativni sektori trebaju se razdužiti, što stanovništvo već čini posljednje dvije-tri godine. Stojić kaže da će zbog manjeg priljeva kapitala uz istodobno razduživanje tvrtki prema inozemstvu prosječni tečaj biti nešto viši od 7,50 kuna za euro. Kovač također tečaj vidi na razinama od približno 7,5 kuna za euro uz eventualno aktivniju ulogu monetarne politike u slučaju da se ostvare negativni rizici.

Manja potražnja privatnog sektora No bez obzira na mogućnost smanjenja kreditnog retinga i manjeg priljeva inozemnog kapitala, Šantić ne očekuje velike promjene razine tečaja kune. Središnja banka, tvrdi, ima dovoljno instrumenata i manevarskog prostora da i u slučaju težih vanjskih poremećaja osigura stabilnost tečaja, no snagu domaće valute na dulji rok ipak određuje fiskalna politika i spremnost da se osigura dugoročna stabilnost javnih financija. Stoga iduće godine očekuje da se većina trgovanja na domaćem deviznom tržištu odvija približno na razini od 7,50 kuna za euro.

Starčević u 2012. godini očekuje stagnaciju potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na domaćem tržištu. Potražnja privatnog sektora trebala bi se smanjivati, a potražnja javnog sektora rasti sve dok se ne provede snažna fiskalna konsolidacija.

Za povećanje konkurentnosti ključno je snižavanje troškova poslovanja: rada, financiranja i usluga javnog sektora. U politici zapošljavanja nužno je racionalizirati sustav socijalne zaštite i motivirati stanovništvo na povećanje aktivnosti u realnom sektoru odnosno. Reforme moraju biti brze, sveobuhvatne i pravedne, bez pogodovanja parcijalnim interesima pojedinaca i društvenih grupa – poručuje Starčević.

Rohatinski, pak, novu vlast jasno upozorava – budemo li iz fiskalnih razloga u 2012. morali kupiti devizne pričuve i pustiti tečaj da deprecira već će nam to srušiti reting. Nikad dosad nije fiskalno-financijsko-monetarno klupko bilo tako uzajamno povezano i zapetljano. Može se raspetljati jedino čišćenjem javne potrošnje, jer bude li tako i monetarna će politika biti šire ruke.