Specijal

Prošlog su tjedna u zagrebačkom hotelu Westin predstavljene dvije knjige: ‘Temeljne gospodarske slobode u Europskoj uniji’ i ‘Zbirka presuda Europskog suda’ (izbor recentne prakse). Mladen Mlinarević, direktor Inženjerskog biroa, u čijem su izdanju knjige izašle, istaknuo je kako dolaze u pravo vrijeme, tjedan dana od potpisivanja pretpristupnog ugovora s EU, i to kao važan doprinos hrvatskoj pravnoj literaturi iz područja prava EU.

iPhone 4S, najspektakularniji iPhone do sada, opremljen je novim, iznimno naprednim karakteristikama, uključujući Appleov dual-core A5 čip za nevjerojatno brz rad i grafiku. Uz iPhone 4S dolazi i iOS 5, najnapredniji mobilni operativni sustav u svijetu. iPhone 4S dostupan je u T-Mobileovoj ponudi već od 398 kn uz potpisivanje ugovorne obveze, a korisnici T-Mobilea u sklopu blagdanske ponude imaju mogućnosti sve uređaje, pa tako i iPhone 4S, naboriti i bez potpisivanja ugovorne obveze.

Helios Vienna Insurance Group prvi je put u Hrvatskoj organizirao Social Active Day na kojem je zagrebačkom dječjem domu Kuća sv. Terezije od malog Isusa darovan poklon-bon od deset tisuća kuna. Social Active Day dio je novoga korporativnog društveno-govornog programa Vienna Insurance Groupa.

Coca-Cola HBC Hrvatska na dodjeli nagrade Ključna razlika, koju dodjeljuje Vladin ured za ljudska prava s partnerima Udrugom za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga i Institutom za razvoj tržišta rada, osvojila je posebnu nagradu kao poslodavac s najboljom praksom uključivanja raznolikosti u radno okružje.

Doc. dr. sc. Aleksandar Milenović, poznati maksilofacialni kirurg iz Poliklinike Imed, vratio se s najvećeg svjetskog kongresa plastične i estetske kirurgije ‘The Cutting Edge’ održanog u New Yorku. Uz prisutnost vrhunskih stručnjaka iz područja estetske kirurgije, na simpoziju je bilo riječi o novim dostignućima u estetskoj kirurgiji.

KFC, vodeći svjetski lanac restorana s jelima od piletine, otvorio je prvi restoran u Hrvatskoj u Arena Centru. KFC će osigurati radna mjesta za 30 zaposlenika, a brojka će se povećavati otvaranjem novih restorana u našoj zemlji. Prvi KFC-ov restoran u Hrvatskoj svečano je otvorio Jacek Trybuc-howski, direktor AmResta za Jugosloveniju.

Iskon je u suradnji sa stolnoteniskim klubom Mladost Iskon Dječjem domu ‘A. G. Matoš’ u Zagrebu darovao dva stolnoteninska stola koja će djece smješteno u domu poslužiti za rekreaciju. Stolove su predstojnici doma Đurđi Čačić uručile igračice stolnoteninskog kluba HASTK Mladost Iskon predvođene Tamarom Boroš.

Nije neznato da je Hrvatska na putu u Europsku uniju. Štoviše, kad u srpnju 2013. postane 28. članicom EU (osim ako građani na referendumu ne budu odlučili suprotno), moći ćemo reći da je taj put, od dobivanja statusa kandidata, trajao punih devet godina. Unatoč tome zbog nespremnosti za nova pravila igre i izazove konkurencije ulazak u EU velikom bi dijelu hrvatskoga gospodarstva mogao nanijeti priličnu štetu. Za finalne pripreme ostala je tek jedna godina izvan EU.

Dodatno je loše to što je sada i EU, posebno eurozona, u dubokoj krizi pa se očekuje izostanak onih dobrih učinaka koje su ostvarile druge zemlje nakon ulaska u EU. Fondovi će, naime, biti sve mršaviji, a strani investitori sumnjičaviji i oprezniji. Hrvatske tvrtke koje su već sada kao izvoznici prisutne na europskom tržištu neće toliko osjetiti negativne posljedice, jer su se već morale prilagoditi i podići vlastitu konkurencnost, ali one fokusirane jedino na domaće tržište i ono zemalja Cefte mogle bi u prvi mah doživjeti veliki udarac.

Činjenica da će, istodobno s gubitkom carinskih povlastica na regionalnim tržištima, dobiti mogućnost povećanog izvoza na europsko tržište i nije neka utjeha jer da su htjeli i mogli već bi izvozili u EU. U svakom slučaju ulazak u EU i izlazak iz zone slobodne trgovine Cefte, s kojom sada ostvarujemo trgovinski suficit i 20 posto ukupnog izvoza, bit će udarac, posebno za kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora koje nemaju proizvodnju u nekoj od zemalja Cefte.

Primjerice BiH čini čak trećinu domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pa Kraš i TDR razmišljaju o preseljenju dijela proizvodnje u BiH odakle bez carina potom mogu izvoziti u ostale zemlje Cefte. Slično je s tržištem Srbije koje je također vrlo važno za hrvatsku industriju. Bilanca stanja s EU mnogo je nepovoljnija za Hrvatsku jer smo iz EU, unatoč zaštitnim carinama, uvezli roba za devet milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde.

Nakon ulaska u EU brojni će uvoznici prehrambeni proizvodi postati jeftiniji kod nas, dok će hrvatski proizvodi biti skuplji u BiH i Srbiji gdje su sada konkurentni i zbog cijene i zbog poznatosti brendova. Domaći konditori stoga predviđaju da će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz Cefte zabilježiti pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, što će prouzročiti pad proizvodnje i gašenje dijela industrije i radnih mjesta.

Nešto manje problema imat će tvrtke poput Podravke koje su već dugo prisutne na tržištima EU, iako su se od te velike prehrambene tvrtke godinama očekivali bolji rezultati i volumeni, da ne govorimo o efikasnosti i profitu.

Svakodnevno surađujemo s inozemnim trgovačkim lancima i uspješno se nosimo sa stranom konkurencijom pa ulazak Hrvatske u EU za Podravku ne znači veliku prekretnicu – potrošači su već prepoznali Podravkine proizvode na gotovo 50 svjetskih tržišta, a njihovu prihvaćenost planiramo jačati u sljedećim godinama – kažu u Podravci na čelu s Miroslavom Vitkovićem.

Rast će bazirati na prodaji postojećih proizvoda, a nove potrošače i tržišta planiraju osvojiti proizvodima poput Vegete Natur i dječje hrane Lino. No i za Podravku će veliki izazovi nastati ulaskom stranih proizvođača na tržište Hrvatske, što će, bez obzira na to da im konkurira na tržištima EU, najvjerojatnije donekle smanjiti udjel njenih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Ukidanje zapreka s druge strane velikim stranim proizvođačima naše tržište sada moglo postati mnogo zanimljivije za plasman proizvoda jer se više ne moraju mučiti s drugačijim pravilima i plaćati carine. Naše poslovanje u Hrvatskoj neće se bitno promijeniti zbog ulaska u EU, ali će postati jeftinije i jednostavnije zbog ukidanja administrativnih i carinskih barijera.

Primjerice ulaskom u EU prestan će obveza za dodatnom registracijom ili notifikacijom proizvoda koja je već zaživjela na tržištu EU. Jednako tako članstvo u EU znači osnivanje ili pak aktivniji rad trgovačkih i udruga pojedinih grana industrije te njihovim posredstvom mogućnost utjecaja na rasprave i donošenje odluka na razini EU – kažu u Nestlé Adriaticu na čijem je čelu Marco Travaglia.

Atrakтивnost Hrvatske za investicije globalnoga prehrambenog diva kakav je Nestlé ovisi pak o tome hoće li se pojaviti konkretni zanimljivi projekti. Pripreme za ulazak u EU prije svega se odvijaju na polju nabave i logistike s obzirom na to da će izostati potreba za carinjenjem i procesom uvoza proizvoda koji dolaze iz drugih zemalja EU te će hrvatsko tržište ustvari postati dio jedinstvenog EU tržišta.

Jednako tako smanjit će se složenost vođenja našega regionalnog skladišta u Zagrebu, budući da skladištenje robe EU podrijetla više neće biti pod carinskim nadzorom. S druge strane realno je očekivati poskupljenje proizvoda koji se uvoze u Hrvatsku iz današnjih zemalja Cefe – kažu u Nestlé Adriaticu.

Dok je većina velikih igrača već odavno prisutna na hrvatskom tržištu, pa se tu ne očekuju velika iznenađenja, pojednostavnjenje i pojeftinjenje uvoza u Hrvatsku omogućiti će ulazak manjih lokalnih i regionalnih kompanija iz drugih zemalja EU na hrvatsko tržište.

U svakom slučaju ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se nova tržišta i nove mogućnosti, što je pozitivan poticaj za poslovanje, ali nužno je prije ostvariti preduvjeti kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo spremno i konkurentno na tom tržištu.

Uskoro ulazimo na najkonkurentnije tržište na svijetu, a naše je gospodarstvo trenutačno posve iscrpljeno zbog krize koja traje već pune tri godine i većina naših poduzetnika pleše na samom rubu. Promjene koje donosi ulazak u EU zahvaćaju cijelo poslovanje i podrazumijevaju izmjenu niza internih procedura, prilagodbu promjenama na tržištu, drugačijim zakonima, načinu regulacije, ali i sve jačoj konkurenciji.

Europske tvrtke dobivaju ulaznicu za naše tržište, za sudjelovanje u našoj javnoj nabavi što će sigurno biti velik udarac za domaće tvrtke. Kako bi taj prijelaz bio što bezbolniji nužna je aktivna uloga državne uprave – kaže Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe Grupe i predsjednik HUP-a.

Nexe Grupa se već neko vrijeme priprema za ulazak Hrvatske u EU. Kao rezultat tih napora već imamo cement i crijev koji zadojvoljavaju standarde EU, znatan napredak postigli smo i na području zaštite okoliša. Međutim moramo se pripremiti i na dodatne troškove zbog uvođenja novih nameta na polju zaštite okoliša.

U razdoblju smo usklađivanja našeg zakonodavstva s normama EU ali još je mnogo nepoznanica i neusklađenosti koje nas usporavaju u novim investicijama. Jasno nam je da odgovornost za te prilagodbe trebamo preuzeti i o svemu se informirati i pripremiti na vrijeme. Od državne i javne uprave ipak očekujemo aktivniju pomoć u tumačenju procedura koje moramo ispostaviti i pravila kojima se moramo prilagoditi te općenito tješnju suradnju – kažu u Nexe Grupi.

Da nije sve crno i negativno za domaće gospodarstvo u vezi s ulaskom u EU valja podsjetiti na smaženje troškova izvoza, jer će EU tržište postati ‘domaće’, mogućnost sudjelovanja na javnim natječajima i otvaranje europskih fondova. Ulaskom u EU nestat će i brojne administrativne barijere za hrvatske tvrtke koje dobiju posao u EU te za one koje sada kupci i partneri često izbjegavaju jer se naprosto ne žele zamarati s carinama i drugačijim propisima.

Svaka će se tvrtka morati samostalno prilagoditi novom stanju, a na kraju balade nikakva državna pomoć ili odgoda ne mogu od loše tvrtke ili proizvoda stvoriti uspješne i konkurentne. To je u osnovi zadatak poduzetnika. Za one manje uspješne ulazak u EU bit će problem, a za konkurentne nova mogućnost.

Na hrvatskom tržištu već je mnogo multinacionalki, a nakon ulaska u EU doći će i manje europske tvrtke.