Nije neznato da je Hrvatska na putu u Europsku uniju. Štoviše, kad u srpnju 2013. postane 28. članicom EU (osim ako građani na referendumu ne budu odlučili suprotno), moći ćemo reći da je taj put, od dobivanja statusa kandidata, trajao punih devet godina. Unatoč tome zbog nespremnosti za nova pravila igre i izazove konkurencije ulazak u EU velikom bi dijelu hrvatskoga gospodarstva mogao nanijeti priličnu štetu. Za finalne pripreme ostala je tek jedna godina izvan EU.
Dodatno je loše to što je sada i EU, posebno eurozona, u dubokoj krizi pa se očekuje izostanak onih dobrih učinaka koje su ostvarile druge zemlje nakon ulaska u EU. Fondovi će, naime, biti sve mršaviji, a strani investitori sumnjičaviji i oprezniji. Hrvatske tvrtke koje su već sada kao izvoznici prisutne na europskom tržištu neće toliko osjetiti negativne posljedice, jer su se već morale prilagoditi i podići vlastitu konkurencnost, ali one fokusirane jedino na domaće tržište i ono zemalja Cefe mogle bi u prvi mah doživjeti veliki udarac. Činjenica da će, istodobno s gubitkom carinskih povlastica na regionalnim tržištima, dobiti mogućnost povećanog izvoza na europsko tržište i nije neka utjeha jer da su htjeli i mogli već bi izvozili u EU.
U svakom slučaju ulazak u EU i izlazak iz zone slobodne trgovine Cefe, s kojom sada ostvarujemo trgovinski suficit i 20 posto ukupnog izvoza, bit će udarac, posebno za kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora koje nemaju proizvodnju u nekoj od zemalja Cefe. Primjerice BiH čini čak trećinu domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pa Kraš i TDR razmišljaju o preseljenju dijela proizvodnje u BiH odakle bez carina potom mogu izvoziti u ostale zemlje Cefe. Slično je s tržištem Srbije koje je također vrlo važno za hrvatsku industriju. Bilanca stanja s EU mnogo je nepovoljnija za Hrvatsku jer smo iz EU, unatoč zaštitnim carinama, uvezli roba za devet milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde. Nakon ulaska u EU brojni će uvoznici prehrambeni proizvodi postati jeftiniji kod nas, dok će hrvatski proizvodi biti skuplji u BiH i Srbiji gdje su sada konkurentni i zbog cijene i zbog poznatosti brendova. Domaći konditori stoga predviđaju da će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz Cefe zabilježiti pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, što će prouzročiti pad proizvodnje i gašenje dijela industrije i radnih mjesta. Nešto manje problema imat će tvrtke poput Podravke koje su već dugo prisutne na tržištima EU, iako su se od te velike prehrambene tvrtke godinama očekivali bolji rezultati i volumeni, da ne govorimo o efikasnosti i profitu.
