KLUB LIDER ZVOZNIKA

Ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić iskoristili su drugi susret Liderova Kluba izvoznika, osnovanog radi senzibiliziranja nositelja političkih odluka i šire javnosti o potrebi snažnog jačanja izvoza, za prvo cjelovito predstavljanje financijske politike nove Vlade.

Domaćin drugog susreta Kluba izvoznika bila je 28. prosinca kompanija Kraš. Sudjelovanje Grčića i Linića na skupu probudilo je nadu da će se napokon početi mijenjati nepovoljna izvoznička klima, a taj najžilaviji, ali zanemarenio dio gospodarstva početi raditi u povoljnijim uvjetima.

A uz brojne predstavnike medija te uz domaćina Damira Bulića, predsjednika Uprave Kraša, susretu Kluba izvoznika nazočili su Srđan Orebić, predsjednik Uprave Badela 1862, Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga, Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV Gredelja, Goran Gazić, predsjednik Uprave Banco Popolare Hrvatska, Ivica Cerovečki, direktor Kotke, Teo Rakočević, direktor u JGL-u, Željko Vukelić, direktor Lider pressa. Mario Perić, rukovoditelj Direkcije izvoza u HBOR-u, te Darko Radišić i Tomislav Ljutić, članovi Uprave Kraša.

• Od nove Vlade ne očekujem čudo, ali poticanje proizvodnje i izvoza očekujemo – rekao je u pozdravnom govoru Damir Bulić naglašavajući ulogu Lidera u pokušaju oporavka izvoznih klima. A nakon kratkoga pozdravnog obraćanja skupu Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, njegova je zamjenica Manuela Tašler izvijestila o tome kako je problematika izvoza u protekla tri mjeseca, od održavanja prvog susreta Liderova Kluba izvoznika, tretirana u javnosti, odnosno kakva je tada bila izvozna klima.

Prema njezinoj je procjeni izvozna klima u posljednja tri mjeseca prošle godine dobila ocjenu ‘blagi plus’, ponajprije zahvaljujući naglašavanju potrebe izvoza u predizbornim programima svih stranaka koje su sudjelovale na izborima te u prvom istupima članova nove Vlade. Tomislav Čorak iz agencije A.T. Kearney predstavio je kvartalnu Kontrolnu ploču izvoza. Zaključak je da Hrvatska najviše izvozi u zemlje eurozone (Italija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija), što bi zbog krize moglo i negativno utjecati u 2012. godini. Te zemlje, osim toga, imaju skromne stope rasta, ispod pet posto, dok su najpoželjnija tržišta s rastom iznad pet pa sve do 12 posto Filipini, Indonezija, Rusija, Koreja, Češka, Poljska, zemlje BRIC-a. Na ta tržišta izlazi se s proizvodima jake dodane vrijednosti, naglasio je, te uza snažnu podršku predstavništava i interesnih skupina. A koliko su izvoznici važni za naše gospodarstvo Čorak je potkrijepio podatkom da su prihodi na stranim tržištima rasli dvostruko u odnosu na one u zemlji.

Nakon što je sašlušao izlaganje o stanju izvoza Branko Grčić izložio je ograničenja s kojima se Vlada suočava dok ubrzano priprema prijedlog proračuna i naglasio da izgledi za 2012. godinu doduše nisu sjajni ali nisu ni katastrofalni, kao što prognoziraju zlogubi proroci nesvjesni promjena do kojih će doći. – Očekujemo minimalni rast prihoda zbog inflatornih utjecaja na strani proračuna, a inflacija će se, vjerujem, kretati u rasponu od dva do 2,5 posto. Na rashodovnoj strani očekujem smanjenje barem jedan posto. Preferiramo kombinaciju mjera – rekao je Grčić te najavio povratak poreza na dividende i dobit s direktnim i indirektnim porezima radi podrške izvozu.

Najvećim problemima smatra eksterne rizike, odnosno usporeni izvoz zbog krize u EU, te smanjeni dotok kapitala. Ozbiljni se napori ulažu, rekao je, kako se ne bi smanjio kreditni rejting, no iako će dokazati da racionalno upravlja i pokreću proizvodnju nastojat će izbjeći drastične rezove, jer do boljša može doći jedino rastom investicija i izvoza. Grčić se osvrnuo i na lošu strukturu proračuna prethodnih godina, koje su karakterizirali stalni rezovi kapitalnih izdataka, a ne tekuće potrošnje. Smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje cijene energetika za industriju, strukturne reforme, povećanje konkurentnosti kroz model interne devalvacije, ponovno pokretanje Agencije za poticanje ulaganja tek su dio iznesenih najava.

A kao najvažnije zadatke Vlade RH Linić je istaknuo donošenje proračuna i aktivnih mjera poticanja izvoza i ulaganja. – Prve važne reforme, posebice u poreznom dijelu, vjerujem da će krenuti već 1. srpnja, pa je tada moguće i rebalans proračuna – najavio je Linić dodajući kako je energetika okosnica investicija u Hrvatskoj. Državna mora provesti preustroj i smanjiti broj zaposlenih, ali Vlada će u tom procesu imati na umu i tešku socijalnu situaciju.

• Općenito bitan nam je cilj smanjenje ovogodišnje potrošnje ali najvažnija će biti bitka za radna mjesta. Razmišljamo i o povećanju porezne stope kako bismo kroz različite stope pokušali spasiti socijalno ugrožene skupine, a potaknuli izvoznike. Porez na dobit zasad se neće mijenjati, ali moguće su olakšice za reinvestiranu dobit – rekao je Linić i najavio dokapitalizaciju HBOR-a s 500 milijuna kuna po najviše zbog izvoznika kao i smanjenje parafiskalnih nameta koji koče gospodarstvo od 30 do 50 posto. Posebno je naglasio da će se ići na program progresivnog rasta poreza na neupotrebljenu imovinu te na osnovi Zakona o financijskom poslovanju na produljenje roka plaćanja, ali koji bi omogućilo da nakon mogućeg produžetka od 60-ak dana više ne bude neplaćenih računa.

Izvoznike je, međutim, zanimalo kako će se država, kao glavni dužnik u zemlji s rokom plaćanja od 200-tinjak dana, ponašati prema najavljenom zakonu, na što je Linić kratko odgovorio: – Država prva mora poštovati postojeće zakone!

Sve te najave, a posebice one o mjerama za očuvanje kreditnog rejtinga koji su ozbiljna prijetnja izvoznim orijentiranim tvrtkama, potaknule su zanimljivu raspravu na okruglom stolu koji je uslijedio, s obzirom na to da su članovi Liderova Kluba izvoznika bili prvi menadžeri kojima je omogućeno izravno i otvoreno razgovarati s novim članovima Vlade.

• Pad kreditnog rejtinga snažno bi utjecao na cijenu novca, posebice psihološki. U bankarskom sektoru dosta je restrukturirano radi smanjenja kamatnih marži, ali na cijenu novca ne možemo utjecati – naglasio je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, dodajući da će njegova banka i dalje rado financirati izvoznike.

Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, pak, volio bi vidjeti poticaje za razvoj novih proizvoda i inovacije jer to dugo ročno smatra jednim od rješivim putem za rast BDP-a. Štoviše istaknuo je da njegova tvrtka vani osvaja nagrade, a klima u Hrvatskoj trenutačno je takva da razmišljaju i o mogućem napuštanju razvojnog portfelja.

Srđan Oreš, predsjednik Uprave Badela 1862, rekao je da pozdravlja najavljenje mjere poreza za imovinu u stečaju, odnosno deinvestiranje mrtve imovine, ali jedino u slučaju da nekretninsko tržište postane živo, a ne mrtvo kao posljednjih nekoliko godina. Oreb je naglasio da su izvoznicima nužne brze promjene i brze odluke, a Linića je pitao i kada očekuje početak primjene novih rokova plaćanja. – Vjerujem da ćemo za najmanje sedam mjeseci riješiti sav taj nered u plaćanjima – rekao je Linić.

Teo Rakočević, direktor u JGL-u, naglasio je da im je dosta situacije u kojoj stalno kreditiraju državu i pitao kada će država postati uredni platiša, na što su oba predstavnika nove vlasti najavila da se red mora početi uvoditi od vrha. – Mi izvozimo u Rusiju, a orijentirani smo i na ostala tržišta BRIC-a. Podržavam sve napore na otvaranju novih tržišta, no potrebno valja pojačati gospodarsku diplomaciju. Posljednjih godinu dana krenuli smo u osvajanje brazilskog tržišta i premda su nam postojeće institucije i grupacije pomogle, nužna je cjelovitija inicijativa i povezivanje svih naših poduzetnika i diplomacije pri otvaranju novih tržišta – rekao je Oreš.

Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare Hrvatska, kratko je istaknuo nužnost jasnog razlikovanja aktivnih i neaktivnih izvoznika.

A nakon što se pohvalio izvozom od 98 posto i konstantnim ulaganjem u proizvodnju, zbog čega nikad nisu dijelili dividendi veću od 45 posto, Ivica Cerovečki, direktor Kotke, pozvao je sve na sljedeći susret Liderova Kluba izvoznika koji će se za nekoliko mjeseci održati u Krapini, u sjedištu tekstilne industrije Kotka.