Zanemarujući planiranje, male tvrtke čine kobnu pogrešku

Zanemarujući planiranje, male tvrtke čine kobnu pogrešku. Zbog ograničenih kapaciteta male tvrtke često preskoče izradu planova. Problema s likvidnošću imaju upravo zato što nisu planirale iz kojih će izvora financirati npr. razvoj proizvodnje i prodaje novog proizvoda.

Analiza tržišta obuhvaća tržište nabave i prodaje, marketing i predviđa prihod. Pokaže li analiza da se poslovna ideja može uspješno ostvariti (u kojoj mjeri, ovisi i o vrsti djelatnosti), dalje se razrađuje poslovni plan koji uključuje mnoge druge aspekte, poput financiranja poslovanja, dugoročnu poslovnu strategiju i cilj.

Posebno mjesto u poslovnom planu pripada analizi konkurencije, ako nije riječ o doista originalnoj poslovnoj ideji i projektu koji će ponuditi jedinstven, a nuždan proizvod, što je gotovo nemoguće u doba svakodnevnih inovacija. Tržišni uvjeti mijenjaju se brže nego ikad, nove tehnologije razvijaju se neslučenom brzinom, zbog toga poslovni plan ne može izraditi bilo tko. Posao je to konzultanata, poznavatelja tržišta, ekonomskih stručnjaka specijaliziranih za sebna područja, ali i tehnologa. Ipak, budući poduzetnik ne smije taj posao potpuno prepustiti stručnjaku, konzultant je tu kako bi savjetodavno pomogao u ostvarenju poslovne ideje i cilja. Ako netko ‘nekompetentan’ ipak odluči sam izraditi poslovni plan, treba se informirati o stanju na tržištu u djelatnosti kojom se namjerava baviti. Podatke se može dobiti u državnim ustanovama: gospodarskim ili obrtničkim komorama, u Zavodu za statistiku, mnogim poslovnim udrugama, specijaliziranim medijima…

Poslovno planiranje vrlo je važno pri pokretanju poduzetničkog projekta ne samo zbog rezultata u obliku poslovnog plana nego i zbog planiranja tijekom kojeg dolazimo do informacija kojih nismo bili svjesni dok smo razvijali projekt ili smo ih promatrali isključivo iz tehnološkog kuta. Planiranje osim tehnologije veliku pozornost posvećuje poslovnome modelu, konkurenciji i tržištu. Poslovni plan opširan je, sveobuhvatan prikaz poslovnog pothvata općeprihvaćen i razumljiv u poslovnoj zajednici. Svrha poslovnog plana jest dokazati isplativost poslovnog pothvata poduzetniku, ali i njegovim kreditorima ili vanjskim financijskim koji će svojim novcem pomoći u pokretanju projekta. Izrađuje ga poduzetnik, pri čemu može koristiti uslugama poslovnog savjetnika, financijskog i tehnoškog, ali oni ne mogu izraditi plan bez njegova velikog udjela jer se od poduzetnika očekuje da on najbolje pozna proizvod ili uslugu, konkurenciju i tržište na kojem će prodavati.

Jedan je od uvjeta uspješna poslovanja konkretna strategija koja bi trebala ‘vidjeti’ najmanje pet godina u budućnost. Kvalitetan je poslovni plan i fleksibilan, mora osigurati zlatnu rezervu i skretnicu na siguran kolosijek u slučaju krize, na koju nisu imune ni najveće tvrtke.

Samo tvrtke koje su na vrijeme prepoznale znakove aktualne globalne ekonomske krize uspješno su je prebrodile restrukturiranjem prije nego što su im potresi na tržištu načeli financijski temelj. To ne bi bilo moguće bez kvalitetnih poslovnih planova. S pomoću njih prati se razvoj tvrtke i pravodobno reagira akumuliranjem rezervi ili pronađenjem poslovnih partnera te povoljnim zaduživanjem. Kreditoru ili potencijalnom poslovnom partneru poslovni plan tvrtke važan je orijentir u donošenju odluke o ulaganju.

Kvalitetan poslovni plan temelji se na sveobuhvatnoj analizi tržišta i planu promidžbe proizvoda te njegovu pozicioniranju na tržištu. Iako je analiza tržišta vrlo važan dio poslovnog plana, sadržava i druge aspekte poslovanja. No analiza tržišta pokazuje potencijalni uspjeh proizvoda kad ga se pusti ‘u život’ i prva je faza izrade poslovnog plana.

Kritične točke poslovni planovi izrađuju se i ako tvrtka zapadne u krizu ili ako naglo naraste pa se mora konsolidirati. U takvim se slučajevima u izradi poslovnog plana otkriju kritične točke, optimiraju poslovni procesi i resursi da bi se najbolje poslovalo. Iako treba imati na umu da poslovni plan nije dovoljna zaštita od krize, njegova izrada nužna je kao jedna od protukriznih mjera.

Poslovni plan vrlo je važan za poslovanje, ali tvrtku ne može do kraja pripremiti za krizu. Zbog toga je od njega mnogo važnije planiranje. Svoju tvrdnju opravdava izjavom velikog stratega i planera Dwighta Eisenhowera: ‘U pripremi za bitku otkrio sam da su planovi uvijek beskorisni, ali da je planiranje neprocjenjivo.’

Barančić kaže da poslovni plan, ovisno o namjeni, sadržava mnogo pokazatelja. Osnovni su ekonomičnost, rentabilnost i vrijeme povrata investicije. No svaki se poslovni plan razlikuje, pa ako je riječ o samozapošljavanju, može se napisati i u sažetom obliku, pri čemu su navedeni pokazatelji jednako važni.

Osnovno je pravilo da se poslovni plan ne izrađuje za ‘banku’, nego ga poduzetnik izrađuje da bi dobio potvrdu svojih planova. Vrlo je važno staviti naglasak na novčani tok i koristiti se poslovnim planom u svrhu upravljanja likvidnošću.

Međutim, mnogi poduzetnici još nisu svjesni koliko je važno poslovno planiranje pa posao počinju napamet. Takvi teško mogu uspjeti. Nije važno samo imati kapital nego i znati ga uložiti.

U velikim tvrtkama stalan je proces poslovnog planiranja koji uključuje dugoročne, srednjoročne i godišnje planove, a izrađuju se i planovi svakoga novog projekta, proizvoda i usluge. Male tvrtke imaju ograničene kapacitete, stoga vrlo često zanemare planiranje pa im se često događa da zbog neplaniranja imaju problema s npr. likvidnošću jer nisu planirali iz kojih će izvora financirati ciklus razvoja, proizvodnje i prodaje novog proizvoda ili usluge. Često planiraju ‘ad hoc’, zbog čega su fleksibilnije od velikih tvrtki, no ako se uvode novi proizvodi ili usluge, obvezno moraju izraditi planove, pogotovo ako će se za to koristiti kreditom kao vanjskim izvorom financiranja ili će povećati temeljni kapital pronalaženjem novoga poslovnog partnera.