Mlada i uspješna hrvatska znanstvenica dr. sc. Hana Milanov predaje Poduzetništvo na IE Business Schoolu u Madridu, jednoj od deset najboljih poslovnih škola na svijetu. Ekonomski fakultet završila je u Zagrebu, dok je na Kelley School of Business na Indiana University u SAD-u magistrirala i doktorirala na strategiji i poduzetništvu te je uvrštena među finaliste svjetske Heizerove nagrade za najbolju disertaciju iz poduzetništva. Na IE Business Schoolu u Madridu predaje većinom u poslijediplomskim programima (MBA), a bavi se i istraživanjima. Gostujuća je profesorica na poslovoj školi IGBS u Zagrebu.
-
Što čini dobrog poduzetnika, koja su znanja i vještine pa i karakterne osobine potrebni za uspješno vođenje poduzeća i pokretanje posla? – Mislim da dobrog poduzetnika čini kombinacija konkretnih znanja, vještina i stajališta. Od konkretnih znanja poduzetnik treba razumjeti tržište na kojemu djeluje – važnost koju ne mogu dovoljno naglasiti – te uz to poznavati ‘pravila igre’ u industriji, znati upravljati novčanim tokom, graditi odnose s klijentima, razumjeti strategije rasta kao i bolne točke u tom procesu. Bitan je činitelj poduzetničkog života znati stvarati kontakte, ‘prodati’ svoju firmu kako finalnim potrošačima tako i investitorima, partnerima i zaposlenicima. No uz znanja stajalište je jedna od ključnih stvari. Biti spreman stalno učiti, biti spreman priznati da neke stvari treba mijenjati, kreativno koristiti resurse i ne biti rastrošan naizgled su jednostavne ali za svakog poduzetnika izazovne situacije. Mislim da europski pa tako i hrvatski poduzetnici mogu po nešto naučiti od SAD-a upravo u pogledu stajališta. Na primjer u SAD-u je dopušteno pokušati i ne uspjeti iz prve – smatra se da se iz bilo kojeg neuspjeha može mnogo naučiti.
-
U kojoj su mjeri vaši savjeti primjenjivi u hrvatskim prilikama? – Mislim da su svi savjeti primjenjivi utoliko što su mnoga od tih znanja generalna, vezana su uz razumijevanje procesa i vještina koje ih prate, ali naravno da svaki poslovni poduhvat treba prilagoditi prilikama tržišta na koje se cilja. U hrvatskim prilikama bitan je faktor veličina tržišta koja za mnoge tehnološki ‘jake’ tvrtke nije dovoljna s obzirom na investiciju koja ih prati. U tom je smislu još važnija svijest o prepoznavanju poslovnih prilika, ali ne nužno samo na domaćem već i na svjetskom tržištu. U smislu aktualne recesije kreativno korištenje resursa postaje tim važnije kako za Hrvatske tako i za poduzetnike u ostatku svijeta.
-
Usavršavaju li se dovoljno naši poduzetnici i menadžeri i prate li trendove na tržištu? – Teško je generalizirati. Sve ovisi o definiciji ‘dovoljnog obrazovanja’, što istodobno ovisi i o ambicijama poduzeća. Pratiti trendove na tržištu bitno je ne samo u smislu upravljanja sadašnjim stanjem posla već i neostvarenim, a dobrim poslovnim prilikama. Svojim studentima naglašavam da je dobra praksa imati uvid u stanje na inozemnim tržištima jer ona mogu poslužiti kao odlični modeli koji se tek trebaju prilagoditi lokalnim prilikama. Primjerice poduzetnici koji su pratili razvoj Groupona u SAD-u mogli su brzo replicirati poslovni model u svojim zemljama i ostvariti uspjeh. Postoje nebrojene ‘replikacije’ u gotovo svim zemljama svijeta. Njemačka braća Samwer postala su legendarna jer im je brzo repliciranje uspješnih poslovnih modela iz SAD-a (npr., City Deal kao replika Groupona u Njemačkoj) ostvarilo više od 25 uspješnih investicija na kojima su zaradili više od milijardu dolara.
