Home / Biznis i politika / Poseban prilog

Poseban prilog

Ponovno uvođenje poreza od šest posto na prihod od mobilne telefonije i SMS poruka te njegov negativni utjecaj na investicije koje su planirali mobilni operateri u Hrvatskoj našao se u središtu pozornosti na panel raspravi pod nazivom ‘Trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija u 2012.’, održanoj na istoimenoj konferenciji u organizaciji poslovnog tjednika Lider i konzultantske kuće Deloitte, a na kojoj su sudjelovali Goran Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-Hrvatskog telekoma, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, i Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele 2. Okrugli stol moderirali su Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, i Dejan Ljuština, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje Deloittea.

  • Apsolutno je netočna tvrdnja da mobilni operateri ne investiraju jer je prije krize ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18 posto bruto prihoda HT-a da bi zbog poreza postupno opadalo i u 2010. se smanjilo za 500 milijuna kuna – kazao je Ivica Mudrinić. Mudrinić je naglasio da s fiskalnog gledišta razumije Vladu ali da se na taj način neposredno destimulira investicije.

  • Ako nema ulaganja u najnapredniju infrastrukturu nije moguće podići ni opću konkurentnost gospodarstva u cijelosti pa bi Vlada trebala iznaći načina da ukine taj porez radi oslobađanja investicijskih sredstava za razvoj optičke i LTE mreže – istaknuo je Mudrinić. Naveo je primjer da se HT-u ulaganja u optičku mrežu zbog HAKOM-ove regulative dosad nisu isplatila jer je na nju priključeno tek sedam tisuća korisnika, dok je čak 90 tisuća priključaka na čekanju.

Još jedan veliki problem s kojim se bore mobilni operateri jest nestalnost odluka koje država donosi. Mladen Pejković je mišljenja da takva praksa onemogućuje dugoročno planiranje.

  • Takvo ponašanje odašilje lošu poruku svim investitorima, a ne samo mobilnim operaterima, dok su HAKOM-ovi rokovi prekratki za usvajanje europskih zakonodavnih regulativa zbog čega su promjene za naše poslovanje postale šokantne – ustvrdio je Pejković.

Naveo je i da je prema studiji koju su izradili GSMA i Deloitte pod nazivom ‘Mobile telephony and taxation in Croatia’ razvidno kako porezi koče razvoj industrije jer se Hrvatska našla među državama poput Pakistana ili Ugande čiji porez na usluge mobilne telefonije iznosi 30 posto, dok se oporezivanje u Hrvatskoj popelo na 29 posto. Smatra da ih država u odnosu na ostale industrije diskriminira. Predsjednik Uprave Vipneta je rekao da će njegova kompanija biti primorana revidirati poslovne planove donesene u siječnju jer ne može ignorirati porez od šest posto, a ta će revizija utjecati na redukciju investicijskih ciklusa što će se zasigurno odraziti na njihove poslovne partnere poput niza malih tvrtki-dobavljača s kojima surađuju.

Sa sudionicima panel diskusije složio se i Julian Ogrin istaknuvši da bi trebali znati barem je li porez dugoročna ili kratkoročna mjera.

Na pad potražnje od strane telekomunikacijskih operatera u Hrvatskoj u razdoblju kad je bio na snazi tzv. mobilni harač ukazala je i Gordana Kovačević.

  • ICT industrija je pokretač društvenoga i gospodarskog razvoja, a strategije koje primjenjuje i Vlada u tom smislu pretvara u stvarnost – rekla je Kovačević.

Nada se da će Vlada naći model kojim će se omogućiti ulaganja u ICT industriju jer se narudžbe za 2012. koje je zaprimio Ericsson Nikola Tesla još nisu smanjile. Kazala je da su prijeko potrebna ulaganja u infrastrukturu, posebice u LTE tehnologiju jer ona omogućuje veće kapacitete mobilne mreže, a istraživanja su iznijela egzaktna podatke o tome da su ta ulaganja generator rasta BDP-a. Navela je podatak da je na globalnoj razini u istraživanje i razvoj novih generacija mobilne telefonije uloženo čak milijardu dolara, a njezina je kompanija uložila čak 300 milijuna dolara. Naime već je 90-ak telekomunikacijskih operatera na globalnoj razini počelo s LTE-eom, a 2012. godine takva bi mreža trebala dosegnuti punu komercijalizaciju.

U vezi s ulaganjem u četvrtu generaciju mobilne telefonije odnosno LTE mrežu nešto je oprezniji bio Mladen Pejković koji dijeli entuzijazam u vezi s novom tehnologijom ali napominje da mogućnosti HSPA+ odnosno 3G mreže još nisu u potpunosti iskorištene.

  • Tehnički gledano još dvije godine možemo preživjeti na HSPA+ tehnologiji jer inženjeri mogu proširiti spektar njezina iskorištavanja pa investicije u LTE mogu pričekati, posebice stoga što od države dobivamo ‘drugačije’ poruke – smatra Pejković.

Novi trend u telekomunikacijama jest i konvergencija usluga pri čemu sadržaj igra važnu ulogu pa su HT i Vipnet iskoristili priliku da kažu kako su njihove usluge pokrile veći dio trendova. Smatraju da se na tom području stvara sve veći prostor za razvoj, posebice ako se potvrde Deloitteova predviđanja o tome da će pametni telefoni i tablet-računala postajati svojevrsni videosnimači u većem stupnju kako će memorijska biti jeftinija.

Naime Deloitteovi analitičari tvrde da je segment potražnje za tablet-računalima najbrže rastući segment i predviđaju da će u 2012. gotovo pet posto ukupno prodanih tablet-računala kupiti privatni korisnici koji ga već posjeduju. Korisnici ga vole zbog jednostavnosti uporabe, mobilnosti i fleksibilnosti koju im pruža, a čak je 65 posto korisnika pametnih telefona i tablet-računala navelo da ih voli zbog kraćeg čekanja.

Što se tiče prodora pametnih telefona koji u Hrvatskoj iznosi 16 posto predviđa se da će u svijetu do kraja 2012. biti 500 milijuna pametnih telefona maloprodajne cijene do sto američkih dolara što će činiti 20 posto ukupne prodaje telefona. Svjestan je toga bio i Julian Ogrin koji kaže da konvergencija usluga ima smisla i da će u budućnosti i Tele 2 morati redefinirati pakete svojih usluga, no skorašnji planovi ne kreću se u tom smjeru.

  • Još vidimo velike mogućnosti u mobilnom internetu ali na dugi će rok konvergencija sadržaja biti naš prioritet – objasnio je Ogrin.

Sudionici rasprave istaknuli su da su jedine dvije greenfield investicije u hrvatski ICT sektor bile pokretanje Vipneta i Tele 2 te da je primjetno nerazumijevanje države za takvu vrstu investicija jer one traže ulaganja koja u prvih nekoliko godina ne donose profit.

Sudionici su se osvrnuli i na navode da hrvatski telekomunikacijski operateri imaju preskupe roaming usluge.

  • Roaming je skup jer je cjelokupna infrastruktura sagrađena na obali namijenjena korištenju svega tijekom tri mjeseca u godini koliko traje turistička sezona. Dakle skup je jer se mora amortizirati investicije u tu infrastrukturu – objasnio je Mudrinić.