Tjedan u brojkama

Da Vladimir Šeks nije uspio ishoditi povlaštenu saborsku imovinu, to bi se moglo nazvati ispunjenjem kozmičke pravde. Ili nepravde, ovisno o kutu gledišta. Čovjek koji je proteklih 20 godina neprekidno proveo u Saboru, kojemu je bio i predsjednik, svakako zaslužuje povlaštenu saborsku mirovinu, znatno više nego mnogi koji su to pravo stekli tako što su u Saboru gostovali nekoliko dana, upravo koliko im je za to svojedobno bilo dovoljno. U tom bi smislu doista bilo nepravedno da to pravo ne ostvari i Šeks. S druge pak strane, upravo je Šeks najznačajniji za donošenje zakona koji su mnogima omogućili da na neetičan način postanu povlašteni. U tom bi smislu kozmička pravda bila ispunjena da upravo on ostane bez te povlastice.

Mnoge su uspješne proizvodne tvrtke u Hrvatskoj nepovratno uništene tako što su na nevjerojatne načine pripale ljudima koji su se s njima poigrali, financijski ih iscrpili i na kraju zatvorili. Posljednja u kojoj se taj scenarij događa pravi je industrijski biser, Dioki. Nova će Vlada napraviti pretešku pogrešku bude li dopustila da se Diokijevi dugovi riješavaju na relaciji vlasnik (Robert Ježić) – vjerovnici – (nepostojeći) strateški partner. Slučaj Diokija zaslužuje da se Vlada njime pozabavi zasebno, cijelovito i bez kompromisa. Iako je scenarij propadanja sličan, za hrvatsku industrijsku proizvodnju Dioki nije isto što je bilo Kamensko. Tragedija Diokija mnogo je većih razmjera.

Nitko nije iznenađen već dvjema kuće se traži svaki euro viška. Iako je guverner Željko Rohatinski bankarima već priprijetio da se ne igraju tečajem, malo će to pomoći jer nije riječ o valutnim špekulacijama, nego istinskoj potražnji za eurima. Koliko još ima prostora za ovo-godišnje devizne intervencije (pričuve HNB-a iznose 12,4 milijarde eura, a u dvije intervencije potrošeno je 327 milijuna) i što će o tome misliti rejtinške agencije, drugo je pitanje.

Uspjelo li se ministar turizma Veljko Ostojić izboriti za nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge, nitko ga neće moći optužiti da to radi zato da bi pogodovao svojoj suprugi. Njegova je supruga Sonja Perić, naime, već početkom njegova ministarskog mandata odlučila zatvoriti svoj, ujedno prvi hrvatski restoran visoke kuhinje, Valsabion u Puli, čime je doslovno šokirala hrvatsku gastroscenu koja smatra da je zatvaranje kulturnog restorana nenadoknadiv gubitak. Koliko je time suprugu olakšala položaj zagovaratelja niže stope PDV-a na ugostiteljske usluge, toliko je Sonja Perić istodobno poslala signal da možda od toga ipak neće biti ništa, jer da se nižoj stopi uskoro nada, valjda ne bi zatvarala restoran.

Ako zakoni nisu dobri, treba ih mijenjati, ako su dobri, treba kažnjavati one koji ih zaobilaze. Zdravo za gotovo uzima se procjena da se više od 50 posto državnih oranic koristi nezakonito! Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina poslao je općinama i gradovima kratak naputak prema kojemu trebaju obustaviti sve započete i planirane aktivnosti vezane uz prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Ministar Jakovina više je nego svjestan da će na sebe navući bijes onih koji su željeli još malo mešetariti državnim oranicama, ali jednom stvarno tome treba reći – dosta. Što prije, to bolje.

Dosta se posljednjih dana analizirala izjava ministra financija Slavka Linića da se banke moraju pripremiti na to da će im biti teško. Nagadalo se da se u Vladi možda razmišlja o nekoj vrsti poreza na banke. No gotovo istodobno Linić je najavio da će, uspije li Vlada u ovoj godini stabilizirati državne financije i sačuvati kreditni rejting, hrvatskim građanima iduće godine biti ponuđeno da svoje bankarske depozite ulože u ‘narodnu obveznicu’ čiji će prinos biti izdašniji od kamata u bankama. Banke će morati na to pronaći odgovor, što im doista neće biti lako.

Ponuda je na stolu, ali ispod stola vode se velike igre. U utorak se u Zagrebu s ponudom ulaganja vrijednih više od milijardu eura pojavio generalni direktor ruske državne kompanije Zarubežnjeft Nikolaj G. Brunič. A kada se netko njegova kalibra pojavi s ponudom od koje se zemlji koja vapi za stranim investicijama završi u glavi, sasvim je sigurno da to ne može biti ni bezuvjetno, a ni bez kolateralnih žrtvi. S Bruničem se sastao prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji se zasad nije izjasnio što o ruskoj investicijskoj ponudi misli Vlada. Da je ponuda ‘a priori’ prihvatljiva, Vladino stajalište već bi bilo poznato.

Europa bi u svojim problemima mogla ostati usamljena ako je suditi prema najnovijim podacima iz Amerike. Zapošljavanje u proizvodnom sektoru raslo je brže nego u bilo kojoj vodećoj razvijenoj ekonomiji od početka globalnog oporavka. Amerika je otvorila više radnih mjesta od početka 2010. nego sve ekonomije G7 zajedno, čak 328 tisuća, što je izvrstan rezultat, ali još dva milijuna manje od predrecesijske razine. Oporavak duguje padu vrijednosti dolara, sporom rastu nadnica, povećanoj produktivnosti i rastu nadnica u Kini. Sve to mnoge je ponukalo da protekle dvije godine smatraju industrijskom renesansom u Americi. Ironično, za Europu još nema svjetla, iako se našla tu gdje jest upravo zahvaljujući Americi.