Potraga za dobrim korporativnim klijentima

Ne trebaju se očekivati veće promjene. Kamate bi mogle rasti, ali neznatno. Vjerojatnost kretanja u obrnutom smjeru mnogo je manja, posebice zato što će banke paziti da ne istisnu dobre klijente i da privuku nove.

Ovisi o odlukama države. Ako se zaduži na domaćem tržištu, to bi moglo negativno utjecati na kreditiranje gospodarstva i poduzetništva. U suprotnom, većih problema ne bi smjelo biti, premda Ljubo Jurčić smatra da je, u svakom slučaju, novca dovoljno i da je problem oduvijek bio u načinu trošenja. Sve ovisi koliko će i prema kojim uvjetima država sudjelovati na domaćem tržištu.

Trenutačno su u stanju ‘hladnog rata’, no trebaju jedni druge jer si svojim odlukama mogu uzajamno našteti. Jurčić vjeruje da će političko razmišljanje sve više ustupati mjesto ekonomskoj logici. Vjerojatno je uglavnom mirno koegzistiranje, bez prevelike ljubavi.

UniCreditova studija očekuje nastavak širenja kreditiranja po cijeloj regiji, ali uz promjenu smjera prema gospodarstvu i stanozgradnji. Kreditiranje potrošnje u regiji premašilo je zapadnoeuropski prosjek i više ne nudi previše prostora za rast, zato je promjena strukture logičan preostali izbor.

Štednja će skromno rasti, Sonje bi pet posto smatrao dobrim uspjehom. Preračunano, riječ je o 10-ak milijardi kuna. Zaživi li ideja ministra Linića o izdavanju narodnih obveznica, štednja bi se mogla odlučiti u ulaganje u dug, ali u tom bi slučaju načelno ostala u Hrvatskoj.

Ova godina ne bi trebala biti drugačija od niza proteklih. Svi ekonomisti očekuju nastavak politike stabilnosti i branjena tečaja dok je moguće, uz neznatne fluktuacije. Damir Novotny spominje da će biti važno i gdje će se država odlučiti zadužiti, ali nitko ne očekuje ozbiljnije promjene.

Mišljenja o tome podijeljena su: Jurčić otplaćuje tu mogućnost i smatra da će banke udjele prodavati konkurenciji, a Novotny i Sonje ostavljaju mogućnost sudjelovanja banaka u restrukturiranju. Banke će oprezno ‘probrati’ posrnu poduzeća i vjerojatno biti spremne pomoći perspektivnijima.

I u vezi s tim ima različitih signala, ali i neizvjesnosti. Ne bude li većih poremećaja, bilo zbog dužničke krize i makroekonomskih pokazatelja bilo zbog uvođenja novih nameta financijskim ustanovama, ne bi se trebalo dogoditi izvlačenje kapitala iz podružnica u regiji. Većina banaka koje tu posluju potrebni je kapital uglavnom već dobila na međunarodnom tržištu.