Četiri domaće aplikacije

Hrvatski softveraši premalo iskorištavaju globalne šanse. Koncept je glavni element uspjeha. Aplikacija mora donijeti dodatnu vrijednost. Ako je iz domene vijesti i zabave, izgledi za uspjeh rastu.

Jeli svijet tržište za moj proizvod. To s pravom može reći svaka tvrtka koja se bavi proizvodnjom specifičnog softvera za aplikacije za operativne sustave (OS) na kojima funkcioniraju pametni telefoni i tablet-računala. Svoje aplikacije za operativne sustave, a to su softveri dizajnirani da korisniku pomažu u obavljanju određenih zadaća, na tržišta plasira 20-ak domaćih tvrtki. Uz to aplikacije nudi i nepoznat broj individualnih developera odnosno kreatora i programera aplikacija. Uzgred rečeno, spomenuta tržišta odnose se na virtualne trgovine najpopularnijih operativnih sustava. Na iOS-u, sustavu preko kojega funkcioniraju uređaji tvrtke Apple, to se mjesto zove AppStore. Googleov sustav Android, koji pokreće uređaje različitih proizvođača, ima svoju virtualnu trgovinu Market.

Veličinu tržišta aplikacija najbolje može opisati ponuda. Naime, službena trgovina aplikacijama preko App Storea zabilježila je pola milijuna aplikacija, a Market je upisao 400 tisuća aplikacija. Treba spomenuti i operativni sustav Windows Phone koji za sada ima ‘samo’ 40 tisuća aplikacija razvijenih za potrebe korisnika pametnih telefona koji funkcioniraju na toj platformi, poput pametnog telefona Lumije 900 finskog diva Nokije koji je trenutačno hit. Sama virtualna trgovačka mjesta radi lakšeg snalaženja korisnika rasporedila su taj golemi broj aplikacija u više od 20 kategorija, a sve se one mogu svesti na zabavu, korisne aplikacije i vijesti. O pravilima koja neku aplikaciju plasiraju među top 25 ‘najskidanih’, što je kategorija onih najuspješnijih, ne može se govoriti jer se dinamičnost tog tržišta mjeri neuniformiranim potrebama, preferencijama i navikama korisnika, kojih je svakim danom sve više i koji dolaze iz svih dijelova svijeta. Primjerice, prosječan korisnik tijekom tjedna rabi do 15 aplikacija, a na svome pametnom telefonu ima instalirano od 40 do 100 aplikacija.

Ipak, Tomislav Car iz tvrtke Infinum, koja je kreirala neke od najpopularnijih hrvatskih aplikacija, poput onih za mobilno bankarstvo Erste i Raiffeisen banke, zatim popularnu aplikaciju za informiranje o prometu za Hrvatski autoklub (HAK) te najpopularniju medijsku aplikaciju u Hrvatskoj – 24sata – tvrdi da korisnici u svijetu, po čemu su im slični i hrvatski, preferiraju aplikacije koje nude zabavu i vijesti. Sami developeri kažu kako su katkad mislili da će neka aplikacija biti uspješna, a ona bi prošla gotovo nezamijećena, a neke ‘beskorisne aplikacije’ bez potencijala znaju se pak probiti na vrh ljestvice. Direktor Infinuma izdvaja neke osnovne temelje uspješnosti.

Mnogo je elemenata da aplikacija bude uspješna, pri čemu bih koncept izdvojio kao glavni. Dakle, aplikacija mora imati smisla i korisnicima donijeti neku dodatnu vrijednost. Od ostalih elemenata tu su dizajn, korisničko iskustvo, brzina, popularnost brenda i mnogi drugi – objasnio je Car.

Unatoč brzorastućem tržištu aplikacija za Android OS, među korisnicima i developerima još je najpopularniji operativni sustav kompanije nagražene jabuke iOS. Tvrtka za istraživanje Flurry preko svog je softverskog alata Flurry Metric’s došla do podataka da se unatoč povećanju broja uređaja koji rade na Androidu razlika između tog OS-a i iOS-a počela u trećem kvartalu prošle godine. Tako je tijekom tog razdoblja na iOS-u započeto 75 posto više projekata nego na Androidu, što je za 12 posto više nego u istom razdoblju 2010. Jedan od razloga za popularnost iOS-a među developerima zasigurno nije u cijeni pristupa platformi iOS preko koje se izrađuju aplikacije, koja na godišnjoj razini iznosi 99 američkih dolara, dok pristup toj platformi za Android OS stoji 25 dolara. Razlog se skriva u samom OS-u odnosno njegovoj arhitekturi. Fragmentacija Androida čini ga težim za izgradnju kvalitetne aplikacije te developeru troši više novca u samom sustavu. U Flurryju su to potkrijepili i brojkama. Naime, u prosjeku za svaki dolar ostvaren na iOS-u ista će aplikacija ostvariti 0,24 dolara na Androidu. Još jedna od prednosti iOS-a jest usavršen sustav plaćanja preko iTunesa, dok Android taj problem pokušava pristupiti rješenju usavršavanjem Google novčanika.

Luka Abrus iz jedne od najzaposlenijih domaćih tvrtki koja se bavi izradom aplikacija Pet minuta, poznate po aplikacijama za Turističku zajednicu, T-Mobile, Allianz, Konzum, Bnet ili USA Today, iznio je podatak da izrada aplikacije ovisi o mnogo faktora, primjerice o njezinoj kompleksnosti, a u ovisnosti o kompleksnosti cijena izrade aplikacija iznosi od 20 tisuća kuna pa naviše. No proces kreiranja i razvoja aplikacije samo je pola posla jer ta aplikacija mora donijeti za.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) već godinama aktivno promiče proizvodnju domaćeg softvera, pa je tako nedavno organizirala deset Mobile Monday Croatia. Radi se o događaju koji međunarodno organizira otvorena zajednica vizionara iz industrije, programera i utjecajnih pojedinaca koji potiču povezivanje ljubitelja i poznavatelja mobilnih aplikacija.

Prvi se put u suradnji s Udruženjem za informacijske tehnologije pri HGK održao natječaj za najbolje aplikacije namijenjene mobilnim uređajima, a nagrada je odlazak na Mobile World Congress (MWC), najveći svjetski sajam telekomunikacija koji se održava u Barceloni od 27. veljače do 1. ožujka 2012. Među pobjednicima našla se tvrtka Računi.hr koja je za Erste banku razvila aplikaciju za mobilno bankarstvo sa servisom Slikaj i plati. Osim nje, prema odluci žirija i glasovima publike, najboljima su proglašene aplikacije Spotie, Habbits i Salespod koje su napravile tvrtke Exploro, Informacijske tehnologije za vas i Mobilna informatika.