Mini intervju

Mnogo zainteresiranih gospodarstvenika obratio se za pomoć konzultantskim kućama, no uvjeti za povlačenje sredstava vrlo su strogi i pitanje je koliko će ih uspjeti u tome.

Natječaj za sredstva Europske unije ‘Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva’, poznatiji među konzultantima po skraćenom nazivu IPA – komponenta III. C, bilježi dosad najveće zanimanje od svih pretpristupnih natječaja. Pritisak na konzultante koji se bave pisanjem natječajne dokumentacije tako je sad višestruko veći. Razlog je jednostavan: radi se, naime, o natječaju iz programa IPA na koji se neposredno kao korisnici mogu javiti poduzeća.

Takva prilika mnoge je zainteresirala jer na raspolaganju je tri milijuna eura, a natječaj traje do 20. veljače. Tako u konzultantskoj tvrtki Karzen i Karzen kažu da bilježe veće zanimanje privatnih tvrtki, i to raznih profila i veličina, osobito malih, čak i mikropoduzeća.

• Jako je velik interes za taj natječaj, ljudi se svakodnevno javljaju i raspituju – potvrđuje i Damir Perinčić iz konzultantske tvrtke Kuper.

Ipak, koliko god takav interes bio pozitivan, činjenica da su poduzetnici prepoznali šansu koju nude fondovi EU ne znači nužno i da će biti uspješni u povlačenju sredstava, i na tom natječaju i poslije na onima za dodjelu sredstava iz strukturnih fondova.

• Dosad smo dobili više od sto upita, mnogo više nego inače, ali to ne znači da će svi uspjeti. Prijava će sigurno biti dovoljno i bit će konkurentan odabir, ali uvjeta je mnogo i jako su ozbiljni – objašnjava Ana Frel iz konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj.

Da veliko zanimanje nije razlog za prerani optimizam, potvrđuje i Mirela Schreiber, voditeljica razvojnih projekata u tvrtki Valamar poslovni razvoj.

• Sigurna sam da će interes biti jako velik, ali uvjeti koje tvrtke trebaju ispuniti vrlo su strogi u svim natječajima koje sufinancira EU. Pitanje je koliko malih i srednjih poduzetnika posluje bez gubitaka, solventno je, nema dugova prema Poreznoj upravi. Od situacije u tvrtkama nećemo moći pobjeći. Kad EU dodjeljuje sredstva, radi se o novcu njihovih poreznih obveznika i oni se itekako pobrinu da novac ođe u ruke kompanija koje ga dobro iskoriste – zaključuje Schreiber.

Konkretni radovi najbrže mogu početi na području energetike, prometa, ekologije i socijalne infrastrukture.

• Često nam se zamjera da imamo premalo projekata, a pri tome se zanemaruje da Agencija ne priprema projekte, nego ih ocjenjuje. Dakle, naša je funkcija da sustavom izobrazbe pomognemo svim tijelima koja pripremaju projekte tako da ih mogu provoditi učinkovito i kvalitetno. U prošle dvije do tri godine to je podignuto na visoku razinu. Trenutačno osim Zračne luke Zagreb imamo nekoliko projekata u Hrvatskoj, no u glavnom gradu stali su svi oni prema modelu javno-privatnog partnerstva. Naglasio bih projekt podzemne garaže za bolnicu u Klačevoj, za koji su zainteresirani i bolnica i privatni sektor, no on je stao.

• Za provedbu jednog projekta, kad s obje strane vlada jasan interes, potrebne su tri godine naporna rada za tzv. zrele projekte, odnosno one spremne za provedbu. To znači da je nužno riješiti imovinsko-pravna pitanja, izraditi studije isplativosti, ispitati tržište. Kad je sve to gotovo, u pravilu dobijete informaciju da se početna ideja mora promijeniti. U provedbi svakog projekta nekoliko je koraka: nakon pripreme dobivamo povratnu informaciju s tržišta i onda procijenimo što treba mijenjati; tako radimo tri do četiri puta dok ne osmislimo uravnotežen projektni prijedlog koji ima tržišni potencijal i najbolje štiti javni interes. Za to su potrebne tri godine pod uvjetom da su riješena sva zakonska i vlasnička pitanja. Upravo je uloga Agencije da taj projekt ne ode u pogrešnom smjeru.

• Hrvatski je kapacitet možda i nekoliko puta veći nego prije nekoliko godina zahvaljujući sustavu izobrazbe koji je, među ostalim, bio uključen u sustav javne nabave i proveden u suradnji s Agencijom i Delegacijom Europske komisije. Imamo mrežu razvojnih agencija koje su postale rasadnik i potencijalni su centri lokalnog i regionalnog znanja s kapacitetom za pripremu raznih projekata. Ima područja na kojima se projekti mogu realizirati prema modelu javno-privatnog partnerstva. Radovi najbrže mogu početi u energetici, prometnoj infrastrukturi, ekologiji i socijalnoj infrastrukturi, u što se ubrajaju domovi za starije, zatvori, škole, bolnice i studentski domovi.