Home / Tvrtke i tržišta / 10. veljača

10. veljača

Steve Jobs. Koliko je blizu tomu, pokazat će njegov ovoogodišnji poslovni potezi. Obojici je zajedničko da su napustili fakultet, odlučili slijediti svoje snove i uspjeli već u dva desetima. Naravno, kandidate za Jobsa nasljednika mnogi vide u Amazonovu Jeffu Bezosu ili Googlevu Larryju Pageu, ali Zuckerberg je u prednosti jer, upravo kao Jobs, najbolje poznaje svoju ciljanu skupinu i unatoč konkurenciji napravio je nešto megapopularno, nešto što raste iz minute u minutu.

Borba za udjele Zanimljivo je što se Zuckerberg, navodni Jobsov nasljednik, mora boriti upravo s tvrtkom koju je taj stvorio. Na području mobilne komunikacije i tržišta pametnih telefona Apple je suvereni lider, bar kad je o inovaciji riječ, i Zuckerberg se mora dobro početi ne bili zauzeo veći dio tržišnog kolača. Fokus na HTML5 i akvizicija tvrtke Strobe tek su početak borbe za udjele, ali to što je Facebook najveća baza podataka o potrošačima na cijelom planetu pritom mu je najveća prednost. No ta društvena mreža, piše Mashable, na području zvanom ‘potrošač’ morat će se ‘fajtati’ s Amazonom i eBayem te zbog toga nastaviti razvijati Facebookovu valutu kojom se mogu kupovati različiti digitalni sadržaj. Zasad se tim kreditima ne mogu kupovati fizički proizvodi, zbog čega su (makar kratko) u prednosti prije spomenuti online trgovci. Naravno, tu je i dvoboj s Googleom, i to na svim frontama. I jedan i drugi zapravo su oglašivačke kompanije, iako je Facebookov prihod mnogo manji od Googleova. Međutim, to bi se moglo promijeniti u ovoj godini, i to ako Zuckerbergov tim uvede nove formate oglašavanja i nekako uvjeri velike oglašivače da na njima reklamiraju svoje proizvode i usluge umjesto da otvaraju besplatne stranice za obožavatelje.

Facebook kao medij Kad je riječ o korisnicima, prošle godine Facebook je razvio nove karakteristike s pomoću kojih će biti mnogo više od ‘samo’ društvenog medija. Ponajprije, uveo je Gestures, koji korisnicima omogućava da objave radnju i potaknu svoje ‘prijatelje’ da učine isto. Drugim riječima, korisnici ne mogu više samo ‘lajkati’ stranicu nego ‘slušati’, ‘čitati’, ‘gledati’… Zatim, nova je mogućnost i pretplata na sadržaj, i to ne samo javni sadržaj osoba nego i internetskih stranica, te takozvani Ticker kojim korisnici uživo prate ‘updateove’ i aktivnosti. Kako piše Mashable, te tri inovacije pokazuju da Zuckerberg u ‘otkrivanju sadržaja’ ima ambiciju postati ono što je Google u ‘potrazi za sadržajem’. Dakle, u prošlom je desetljeću jedini način prenošenja informacija bio onaj s pomoću poveznica, što je Google iskoristio i uspostavio najbolju tražilicu na svijetu. U danasnjem svijetu ‘link’ je zamijenjen ‘preporukom’ ili akcijom na društvenim mrežama – tu ideju pak planira iskoristiti Zuckerberg.

Ipak, od svih inovacija koje je Facebook uveo lani i planira ih razvijati ove godine, mišljenja korisnika najviše je podijelila ‘vremenska vrpca’ ili Timeline. Radikalan zaokret u dizajnu korisničke stranice u službi je pripovijedanja priče o životu nje-gova vlasnika, kao što je na konferenciji objasnio Zuckerberg. Naravno, ta opacija koja korisnicima omogućava da organiziraju i dijele više stvari nego ikada ide u prilog oglašivačima, koji su posebno zainteresirani za to u kojem će se smjeru razvijati ‘vremenska crta’. Mashable predviđa da bi na dizajn profila mogla utjecati nedavna akvizicija Gowalle, društvene mreže namijenjene korisnicima koji vole dokumentirati svoja putovanja.

S obzirom na to da korisnici bilježe svoje lokacije, čini se da ta akvizicija može imati veze s poboljšanjem Facebook Timelinea, ali i Facebo-kovih mobilnih aplikacija. Zbroje li se sve Mashableove projekcije, pred Markom Zuckerbergom mnogo je posla, ali i velika odgovornost s obzirom na IPO, pogotovo sjetimo li se događaja iz ne tako davne prošlosti kad su napuhane tehnološke kompanije potonule sa svojim vlasnicima i ulagačima. Ipak, utješno treba zvučati to što je Facebook prije izlaska na burzu zarađivao fine svote (propale su IT kompanije u vrijeme mjehurića imale strategiju, ali ne i novac). Ostvari li se i pola Zuck-bergovih ambicija, straha za ulaganja ne bi trebalo biti.