Poseban prilog

Svakodnevni unos manjih količina čokolade s većim udjelom kakaa može ublažiti i smanjiti arterijski tlak. Često se kaže da je najukusnija i najsočnija hrana loša za zdravlje. A čokolada u tom smislu spada među iznimke koje potvrđuju pravilo. Tko želi u potpunosti iskoristiti njezin dragocjeni izvor antioksidansa, morat će se naviknuti konzumirati gorku čokoladu i odreći se kremastog okusa bijele ili pak pjenastog užitka mlječnih čokolada.

Teobromin je alkaloid iz zrna kakaa. To je prirodni blagi diuretik koji potiče rad bubrega, ali djeluje i na tonus srčanog mišića te na širenje krvnih žila, posebno na koronarnoj razini. Stoga nije slučaj da se koristio i kao sredstvo u borbi protiv angine. Poznati stimulativni efekti kakaa povezani su upravo s teobrominom, ali i s kofeinom. Manjih količina teobromina ima i u guarani, coli i mateu, a danas je sastavni dio nekih energetskih suplemenata kao i krema koje se koriste za tretmane protiv celulita. Stimulativni utjecaj teobromina na središnji živčani sustav do deset je puta manji nego utjecaj kofeina, a njegove prevelike doze mogu djelovati štetno i izazvati drhtavicu, znojenje, aritmiju, gubitak teka, mučninu i povraćanje. Kofein je i alkaloid bez mirisa i gorkastog okusa. I on djeluje kao stimulans i diuretik, a njegov je utjecaj, kad se konzumira u manjim količinama, vrlo blagotvoran. Osim što pojačava lučenje hormona gušterače, sprječava nastajanje bubrežnih kamenaca i potiče lučenje želučane kiseline i stimulira rad srca; poboljšava koncentraciju, potiče misaone procese i olakšava pamćenje.

Depresija se u medicinskim terminima najčešće definira kao poremećaj koji se manifestira izostankom užitka, a može biti prouzročena i nedostatkom nekih tvari u kemijskom sastavu mozga. Znanstvenici su već odavno utvrdili kemijske tvari poznate kao neurotransmiteri (serotonin, endorfin, anandamid, feniletamin) koje utječu na naše raspoloženje, a uz njih se vezuje i antistresno djelovanje. Feniletamin se, na primjer, smatra prirodnim antidepresivom, a tetrahidroisochinolin je (ima ga u kakau u malim količinama) odgovoran i za poticanje antidepresivnih mehanizama dok su anandamidi ustvari endogeni lipidi sposobni vezati se na receptore kanabinoida (CB1) te tako djelovati na poboljšanje raspoloženja i na kognitivne funkcije poput razumijevanja i pamćenja. Nedostatak serotoninina u tijelu može poremetiti osjećaj užitka i sreće i biti u uskoj vezi s depresivnim stanjima. U takvim slučajevima rješenje problema leži u uzimanju triptofana (prekursora serotoninina) koji uravnotežuje hormone i neurospojove o kojima ovisi količina serotoninina u mozgu. Čokolada s visokim postotkom kakaa sadrži sve te spomenute tvari i pokazala se idealnim sredstvom koje opušta, okrepljuje i daje novu snagu.

Redovito konzumiranje umjerene količine čokolade utječe na viskozitet krvi te smanjuje šanse za stvaranje ugrušaka koji izazivaju srčani udar. Ti se učinci pripisuju djelovanju stearinske kiseline, glavnom masno-kiselinskom sastojku kakaova maslaca. Stoga je računica jednostavna: što čokolada sadrži veći postotak kakaa, to je u njoj veća količina stearinske kiseline. Prema posljednjim istraživanjima ta ukusna namirnica pokazuje i svoju učinkovitost kad je riječ o usporavanju procesa starenja. Bogata je katehinima i proantocianidinima – tvarima koje imaju snažno ‘antiaging’ djelovanje i važnu zaštitnu ulogu u odnosu na endotelij. Svakako treba spomenuti i oleičnu kiselinu, masnoću sličnu onoj u maslinovu ulju, pravo saveznika zdrave kože. Stoga uopće nije čudno da je čokolada na velika vrata ušla i na beauty farme koje je danas koriste za masažu i popularne antiaging tretmane.

Idealna vrsta čokolade koja će vam osigurati dovoljan unos dragocjenih tvari jest gorka čokolada s više kakaa i bez mlijeka jer mlijeko loše utječe na apsorpciju tih tvari. Takvu čokoladu bez straha mogu nakon obroka konzumirati i osobe na dijeti, a može se jesti i s kruhom ili u kombinaciji s kivijem. U 100 grama čokolade ima 200 miligrama polifenola, 200 miligrama teobromina, ali i 23 miligrama kofeina (kao pola šalice kave). Stoga je dobro ne jesti je prije odlaska u krevet.

Postoji samo jedna dvojba: odvesti poslovnog partnera onamo gdje se može kušati domaća ili internacionalna kuhinja? Tomislav Klarić, direktor agencije Adriatictravel.eu, ističe pak da je poslovne goste iz Indije uvijek uputno odvesti na mjesta na kojima se servira indijska kuhinja, a da gosti iz Japana mogu kušati domaću kuhinju, ali onda treba pripaziti da se ne pretjera s porcijama.

No osim takvih kulturnih stereotipa i onoga poznatog dijela – da se dobri poslovi ipak ugovaraju na temelju ozbiljnih analiza, na pomno pripremljenim prezentacijama, odnosno u strogom kontroliranim uvjetima – profesionalci u kongresnom turizmu trebali bi znati također što, gdje i kada vole jesti njihovi poslovni partneri, odnosno jesu li skloni eksperimentiranju s hranom ili koja su njihova vjerska i druga opredjeljenja.

Kada i kamo voditi poslovne goste na objed dalje će, dakako, ovisiti i o veličini i svrsti skupine, o čemu ovisi i izbor restorana te tome održava li se skup u gradu ili izvan njega. No čak i ako se, zapravo, ništa kreativno ne organizira, nego poslovni partneri sami odaberu restoran à la carte, ne bi trebalo postavljati pitanja poput: ‘Što biste htjeli jesti?’ jer će tada odluka vjerovatno biti na vama.

Važni su individualni pristup i razumijevanje tako da se stvore pretpostavke za odazivanje poslovnog partnera, za kojeg onda možete biti sigurni da će se s vama složiti i znati sporazumjeti o važnim pitanjima. Konačni dogovor uvijek se postiže na temelju konkretnih analiza, ali naravno da se poslovni ljudi nalaze uz poslovne ručkove i tada lakše razgovaraju o njima zanimljivim temama. Znao sam da naši partneri iz Omana vole janjetinu, zato sam ih u Zagrebu odveo na nekoliko mjesta na kojima se jede janjetina te na biftek i ribu u restoran Balon. Ne znam je li to istina, ali rekli su da je najbolja janjetina upravo hrvatska.

Često mislimo da strance moramo impresionirati gala koncertima ili večerama, ali tako se može izazvati sasvim suprotni učinak, a nije dobro ni podcijeniti interes gosta. Što bolje nekog pozajmene, to će ga prije pozvati u svoju vikendicu. Međutim, ali s hranom treba biti vrlo oprezan jer se velik dio zapadnog svijeta zgraža kad, recimo, čuje da se negdje servira janjetina s ražnjom.

No upravo je napuštanje ‘kilograma’ u zamjenu za kakvoću i više sljedova te pripremu tradicionalnih jela poput janjetine tako da se osjeti pečat kuhara i mjesta danas očit trend koji nailazi na pozitivan odjek stranih poslovnih partnera. Ivo Delonga, direktor Croatiakontrole, kaže da i sâm ima takvo iskustvo, ali da se u njegovu slučaju na takvim okupljanjima manje raspravlja o konkretnim dogovorima, a više održavaju dobra suradnja i ozračje.

Iako vrijeme objeda najčešće ovisi o rasporedu (na kongresima je najčešća kombinacija ‘buffet’-ručak i večera izvan hotela), događaji poput ‘incentivea’ redovito obuhvaćaju posebne lokacije (npr. tvrđavu Revelin u Dubrovniku i Dioklecijanovu palaču u Splitu), većere na plažama ili terasama, a u nekim gradovima, poput Dubrovnika, cijeli dijelovi grada imaju status ‘posebnih mjesta zbivanja’ (npr. palača Sponza, tvrđava Revelin).

Traje li kongres nekoliko dana, bar jedna večera trebala bi biti nacionalna. Na posebnim lokacijama mogu se prirediti tematske večere. Nešto može ovisiti i o tome je li tema samo Zagreb, hoćete li napraviti zabavu s hranom i je li večera vezana uz izlet u okolicu grada.

Ako je riječ o ručku, on bi trebao biti lakši kako bi se mogao nastaviti radni dan; večera može biti formalna ili neformalna. U svim dijelovima objeda, savjetuju, najbolje bi bilo predstaviti i cjelokupan asortiman domaćih namirnica, vina koja pristaju uz to ili nekoliko vrsta hrvatskih maslinovih ulja. Najpoželjnija su jela po kojima je mjesto poznato naraštajima (neovisno o tome je li riječ o obali ili kontinentalnim dijelovima Hrvatske), ali u modernim reinterpretacijama.

Za velike kongrese najbolja su mjesta nacionalni restorani velikog kapaciteta i dobrog servisa, kongresni centri te banketne hotelske dvorane. Uvijek je pametno potencijalnog partnera odvesti na domaću kuhinju, ali to može ovisiti i o tome iz koje zemlje gost dolazi i je li vegetarijanac. U trendu su restorani blizu hotela.