Koju minutu u New Yorku počinje kongres na koji ste pozvani, ali ostali ste u Zagrebu. No to ne znači da ste na gubitku, s razlogom ili bez njega, jer niste ni morali oputovati u taj američki grad. Ionako će svi sudionici, pa i oni koji su poput vas ostali npr. u Pekingu, Canberri, Abu Dabiju, Parizu, Berlinu itd. sudjelovati na skupu komunicirajući online. Čudo od interneta omogućilo je pojavljivanje u svakom trenutku na bilo kojem kraju svijeta. Online komunikacija pruža blagodati zbog kojih je sve omiljenija: jeftinija je, oslobađa od putne groznice, prilagodbe vremenskoj razlici i novim klimatskim uvjetima… Iako je izravan kontakt, licem u lice, najplodniji i najdynamičniji, klasična organizacija skupova polako uzmiče pred hibridnom – kombinacijom fizičkih i virtualnih sudionika. Dovoljno je računalo priključiti na internet i bez kune ulaganja u putovanje sudjelovati online na bilo kojem skupu u svijetu. Sve je više takvih okupljanja. Organizatori najavljaju da će se hibridne skupove, već uobičajene u SAD-u, prepoznati i u Hrvatskoj.
Iako znači manje prisutnih sudionika, organizacija takva skupa zahtijeva velik angažman. Je li najveći razlog priređivanju hibridnih okupljanja nedostatak novca ili ga nameće razvoj nove tehnologije?
Razvoj tehnologije pridonosi inovativnim načinima organizacije poslovnih skupova, ali i znatno smanjuje troškove. Tradicionalni skupovi dopunjuju se ili zamjenjuju online alatima, od videokonferencija i telekonferencija, internetskih prijenosa do korištenja društvenim mrežama, ovisno o veličini i namjeni skupa. Prednost virtualnih skupova velika je ušteda vremena i novca potrebnog za organizaciju, dakle za smještaj, prijevoz, najam dvorane, catering i drugo. Internetski sastanci do 90 su posto jeftiniji od sastanaka licem u lice. Međutim, ne bih rekla da je glavni razlog ušteda, nego želja organizatora da budu inovativni i u skladu s trendovima u organizaciji – kaže Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam.com.
Iako Karlo Dževerlija, menadžer u Streaming.hr-u, hrvatskom pioniru u organizaciji hibridnih skupova, ne poriče uštedu kao jedan od važnijih razloga, tvrdi da je u tom slučaju presudna napredna tehnologija.
Organizatoru skupa najviše će pomoći popularnost teme, način njezine prezentacije i prije obavljen marketing, odnosno dugotrajna, precizna i kreativna najava online skupa. A u poticanju interakcije među publikom najviše koristi omogućit će jednostavni servisi poput Twittera, najobičnijeg alata za ‘chat’ ili komentara na Facebooku. Točka u kojoj sve počinje ponajprije je kvalitetna produkcija, tj. kvalitetan videoprijenos skupa – tvrdi Dževerlija, napominjući da takvi skupovi gotovo nemaju nedostataka ni kad je riječ o velikoj vremenskoj razlici.
Na hibridnom skupu može se sudjelovati i nakon što završi, i to pokretanjem arhiviranog videa. Raspravlji se pak može online u polju komentara, kaže Dževerlija, naglašavajući da u Hrvatskoj dogradnju okupljanja ‘web-streamingom’ mnogi tek trebaju shvatiti kao poslovno važnu.
Korist za organizatora skupa koju izvlači širenjem na internet nije dvojbeni i toliko je velika da sam duboko uvjerem u dugotrajan, sve češći trend ‘web-casta’ i kod nas – kaže Dževerlija.
Međutim, Kos misli da će klasični skupovi i dalje biti zanimljivi. Ljudi su društvena bića i vole se sastajati. Virtualni sastanci nikad neće potpuno zamijeniti okupljanja licem u lice, samo su korisna dopuna klasičnima – kaže Kos.
Svakodnevni unos manjih količina čokolade s većim udjelom kakaa može ublažiti i smanjiti arterijski tlak. Često se kaže da je najukusnija i najsočnija hrana loša za zdravlje. A čokolada u tom smislu spada među iznimke koje potvrđuju pravilo. Tko želi u potpunosti iskoristiti njezin dragocjeni izvor antioksidansa, morat će se naviknuti konzumirati gorku čokoladu i odreći se kremastog okusa bijele ili pak pjenastog užitka mlječnih čokolada.