Ostatak Europe dobio izravan uvid u mogući razvoj događaja ako se nađe u sličnoj situaciji. Sve više ljudi vjeruje da eventualni bankrot ne bi mogao biti mnogo lošiji od onoga što sad osjećaju na svojoj koži. Nemiri će se vjerojatno nastaviti kako mjere Vlade budu uzimale maha. Širit će se prema drugim društvenim slojevima, radnicima i srednjoj klasi. U pitanju je i lojalnost snaga reda – već se čulo da odbijaju ići protiv svojih roditelja, braće i djece.
Grčka je medijima ono što Amerikanci zovu dar koji stalno daje, pa tako i protekli tjedan. Nakon kraćeg zatišja u središtu svjetske pozornosti Grci su se našli zbog izglasavanja još jednog paketa mjera štednje radi dobivanja novog kredita međunarodnih pomagača od 130 milijardi eura i nerada koji su obilježili cijeli taj postupak odobravanja u parlamentu. Za razliku od prijašnjih nerada uobičajenog intenziteta, sadašnji su, ipak, malčice zabrinuli ne samo Grke nego i ostatak Europe koji je dobio izravan uvid u mogući razvoj događaja kod kuće ako se nađe u sličnoj situaciji.
Atena je doslovno gorjela, zapaljeno je na desetke zgrada, ozlijeđeno stotinjak građana i policajaca, uhićeno više od stotine bundžija. Na ulicama se vodio rat. Račun jutro poslije sadržajne nedjelje bio je 40-ak tona iščupanog mramora i kamena, 93 zapaljene zgrade, stotinjak ozlijeđenih (čak 68 policajaca), 130 uhićenih i 150 opljačkanih trgovina. Mete su uglavnom bile banke i trgovine, mjesta na kojima većina okupljenih Grka ionako više nema što tražiti. Živi se loše, a bit će još gore, što je, razumljivo, potaknulo provalu bijesa širokih masa u kojoj neki ne vjeruju da će kampiranje uz pivo i kobasice u šatoru na obližnjem trgu na željen način utjecati na državno vodstvo. Neredi i razbijanje proširili su se i na druga mjesta u zemlji, divljanja je bilo u Solunu i gradovima u unutrašnjosti, pa čak i na otocima Krku i Kreti.
Novi otrovni paketić prošao je u parlamentu sa 199 glasova za i 74 protiv, prilično uvjerljivo, premda brojka od 43 pobunjenih zastupnika iz redova obiju vodećih stranaka sugerira veliko neslaganje i u redovima političke elite koja gura nove mjere štednje. U vrlo dramatičnu godinu nabijenu sumornim proročanstvima i ozbiljnim upozorenjima vršitelj dužnosti premijera Lukas Papademos objasnio je zastupnicima, opravdavajući nova rezanja teška 3,3 milijarde eura, da je ‘jedina alternativa katastrofalni bankrot koji bi Grčku prije ili poslije prisilio na izlazak iz monetarne unije’ i da je ‘socijalna cijena tog paketa donekle ograničena u usporedbi sa socijalnom i ekonomskom katastrofom koja bi zemlju snašla ako se on odbaci’. Grčka do 20. ožujka, mora platiti novu ratu kredita od 14,5 milijardi eura, za što vlastitog novca nema. Osim na prihvaćanje mjera, obje se vodeće stranke – Pahelenski socijalistički pokret i Nova demokracija – moraju obvezati na to da će novi program provesti neovisno o ishodu izbora dogovorenih za travanj, što je uvjet dodan zbog nezadovoljstva međunarodnih kreditora Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda kvalitetom provedbe prvog paketa dogovorenog u sklopu prijašnje pomoći 2010. od 110 milijardi eura. Dapače, velik dio onoga što je u nedjelju izglasovano ponavljanje je građiva iz prvog paketa.