Home / Biznis i politika / HENRI CARTIER-BRESSON U KUNST HAUSU WIEN Putovanja oca fotoreportaže

HENRI CARTIER-BRESSON U KUNST HAUSU WIEN Putovanja oca fotoreportaže

U bečkom Kunst Hausu Wien postavljeno je 214 fotografija koje je Henri Cartier-Bresson snimio tijekom pet desetljeća u tri velike svjetske države – SAD-u, Indiji i SSSR-u.

Tko se u austrijskome glavnom gradu nađe do 26. veljače, može u Kunst Hausu Wien pogledati ‘Kompas u oku: Ameriku – Indiju – Sovjetski Savez’ Henrija Cartier-Bressona, jednog od divova fotografije 20. stoljeća.

Fotograf, crtač i filmski redatelj Henri Cartier-Bresson (1908. – 2004.) bio je još za života utjelovljenje moderne fotografije 20. stoljeća. Kozmopolitski promatrač svijeta često je naglašavao da njegova kreativna strast nije usmjeren u prvom redu na fotografsko umijeće i da sebe ne shvaća kao putnika, nego kao čovjeka koji opaža događaje koje je aktualno vrijeme donijelo u različite kulture. Cartier-Bresson učio je slikarstvo kubizma, bio pod utjecajem nadrealista i inspiriran filozofijom zen-budizma. Specifičnom estetikom svojega velikog opusa i oštroumnim zapažanjima o teoriji i praksi fotografskog stvaralaštva uvelike je utjecao na naraštaje fotografa. Njegova knjiga ‘Images à la sauvette’ jedna je od općenito najcitiranih fotografskih knjiga, a fotoagencija Magnum, čiji je jedan od suosnivača 1947. bio upravo Cartier-Bresson, postavila je mjerilo za društveno angažiranu fotografiju uz istodobni vrhunski standard kvalitete.

U Kunst Haus Wien gledamo 214 fotografija koje je Henri Cartier-Bresson snimio tijekom pet desetljeća u tri velike svjetske države – SAD-u, Indiji i različitim dijelovima nekadašnjeg SSSR-a. Već 1933., godinu nakon što je odlučio posvetiti se fotografiji, imao je izložbu u New Yorku i počeo je objavljivati u ilustriranim časopisima. U SAD-u je boravio dulje. Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata snimio je otrežnjujuće fotografije tadašnjeg američkog društva, kao i mnogo puta poslije.

Dokumenti vremena U Magnumu zadužen za Aziju, a i zbog svoje prve žene, plesačice Ratne Mohini, koja je bila rodom iz Indonezije, Cartier-Bresson na tom je kontinentu bio u vrijeme mnogo ključnih događaja. Primjerice, bio je u audienciji kod Mahatme Gandhija nekoliko sati prije nego što je Gandhi bio ubijen u atentatu. Naravno, nije propustio priliku da snimi stanje oko Gandhija i događaje u Indiji neposredno nakon njegova ubojstva. Tih je godina također dokumentirao pad carizma i uspon komunizma u Kini.

Njegove fotografije nisu samo svjedočanstva dramatičnih političkih događaja, one zrcale svakodnevni život različitih skupina ljudi u pojedinim društvima. To vidimo i u seriji fotografija iz SSSR-a, u koji je Cartier-Bresson prvi put doputovao u ljeto 1954., godinu i pol poslije Staljinove smrti. Iako su ga stalno nadzirali, koncentrirao se na svakodnevni život običnih ljudi u SSSR-u koji je tad bio gotovo nepoznat publici na Zapadu.