I najlošija statistika bolje izgleda u bojama, u tri dimenzije ili uz glazbu. S alatima dostupnima zbog razvoja Weba 2.0. za stvaranje infografike ne treba biti profesionalac. Dovoljno je malo mašte i vizualne inteligencije, a pomažu i besplatni programi kao što su Axiis.org, Simile Widgets i Flare.prefuse.org, koji omogućuju stvaranje interaktivnih mapa i grafova.
Većina ljudi, nažalost, nema želudac za brojke, bilo zbog trauma iz djetinjstva zbog učitelja matematike bilo zbog iskrenog nerazumijevanja činjenica ako su iskazane u numeričkom obliku. Iznad svega, ako netko želi servirati informaciju široj javnosti, treba imati na umu da je većina ljudi lijena misliti i voli kada im se nacrta – u bojama, a može i u tri dimenzije, multimediji i uz glazbenu podlogu. Uistinu, lijepe stvari privlače pozornost, kvalitetan dizajn urezuje se u pamćenje, ljudi više vole lijepe slike nego tablice.
Zato je u novinama, na televiziji i društvenim mrežama postalo iznimno popularno podatke prikazivati u obliku tzv. infografika, odnosno grafičke vizualizacije. Upotrebljavaju se za sve, od prikazivanja poslovnih rezultata, stanja na tržištu rada, makroekonomije i financija, izbornih rezultata, europske dužničke krize, promjena u populaciji, vremenske prognoze i anketa građana do modnih i glazbenih trendova, povijesnih činjenica ili društvenih fenomena. Osnova svake infografike jest podatak ili znanje koji se uobičuje u sliku. Danas je dostupno mnogo softverskih alata koji omogućuju jednostavno prikazivanje podataka u obliku linija, simbola, strelica i raznih piktograma. Da bi se razumjeli, često sadrže ključ, odnosno uputu o tome što koja boja ili oblik znače, a mogu imati i ljestvice kako bi se usporedile veličine.
Stoga infografika može biti iznimno jednostavna, od pite koja prikazuje postotne udjele ili vektorske veličine u prostoru do iznimno složenih vizualnih brojčanih reprezentacija s narativima i umjetničkom vrijednošću. Primjerice, iznimno bogata infografika ‘100 Years of World Cuisine’ prikazuje 38 milijuna ubijenih ljudi iz 25 svjetskih konflikata kao zdjele na kuhinjskom stolu. Dojmljivo, pamtljivo i informativno! Nažalost, nisu sve infografike jednako originalne i umjetničke, a i ne moraju biti. Osnovni je zadatak dobre infografike da pojednostavni numeričku informaciju i prikaže je slikovito. Pri tome je nužno reducirati i pretvarati iz kompleksne i teže shvatljive u jednostavnu, koju može shvatiti svatko a da pri tome ne mora pretjerano upregnuti moždane vijuge. Vole ih svi, od javnosti kojoj je draži Mislav Bago kad u pozadini svog lika na monitoru prikazuje interaktivne grafove u bojama do učenika, ekonomista, statističara i marketingaša.
Zašto je vizualiziranje podataka toliko popularno, dokazao je još 1976. neuroznanstvenik Douglas Nelson koji je opisao superiorni učinak slike i rekao da je ljudski mozak zbog svoje građe standardno ‘ugoden’ na vizualno. Tomu u prilog ide duga povijest vizualne prezentacije podataka, od crtanja pečinskog čovjeka po zidovima i egipatskih hijeroglifa do suvremenih infografika koje početak duguju razvoju statistike, interneta i softvera. Danas se ocem suvremenog informacijskog dizajna smatra statističar i kipar Edward Tufte koji je 1983. objavio knjigu ‘Vizualno prikazivanje brojčanih informacija’ u kojoj je započeo teorezirati o vrijednostima i mogućnostima slikovitog prikaza složenih statističkih podataka. Riječ je, kao što je napisao, o prelaženju podataka iz jednodimenzionalnog svijeta u dvodimenzionalni.
