NOVA ADRESA ZADUŽENA ZA RAZVOJ MALOG BIZNISA

U zdravoj ekonomiji poduzetnički se duh podrazumijeva pa je i razvoj različitih oblika financiranja ‘startup’-poduzeća vrlo važan. Poslovni anđeli tako prosječno u Americi investiraju gotovo 7,5 milijardi dolara. Hrvatska je, naravno, posve drugačija priča, ali polako i sigurno i kod nas njihova djelatnost postaje sve važnijom. Domaća mreža poslovnih anđela pod nazivom Crane, pokrenuta zajedničkom inicijativom Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Poteza Venturesa, Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium i uspješnih poduzetnika Damira Sabola i Hrvoja Prpića, danas okuplja 15 članova.

Možda se na prvi pogled to i ne čini mnogo, ali s obzirom na veličinu gospodarstva riječ je o znatnom broju. Članovi Cranea dosad su investirali u 11 projekata u ukupnom iznosu većem od šest milijuna kuna. Njihove investicije tek se trebaju vratiti, ali dobra je vijest svakako činjenica da su tvrtke u koje su uložili počele stvarati profit. Zapravo, poslovni anđeli u Hrvatskoj mogli bi uložiti još i mnogo više ali zasad nemaju dovoljno kvalitetnih projekata.

Potrebe za ‘startup’-kapitalom ove vrste u Hrvatskoj Crane može pokriti sam, jer je kvalitetnih projekata zapravo malo. Naravno postoji mogućnost da poslovni anđeli investiraju i izvan granica zemlje ali zapravo većina ostaje u svojoj državi, jednostavno zbog toga što poznaju pravni sustav i nalaze se na tom području. I sam sam želio investirati u jedan prekogranični projekt ali se to pokazalo toliko složenim da sam naposljetku odustao – objašnjava Mihovil Barančić, poslovni anđeo iz udruge Crane.

Onima koji tek pokreću biznis može se, dakle, činiti kako novca nema nigdje ali ako imaju projekt koji bi mogao biti zanimljiv poslovnim anđelima vjerojatno će ga uspjeti financirati domaćim kapitalom. Nema dakle potrebe za traženjem financijera izvan granica – ako je projekt od onih kakve financiraju poslovni anđeli vjerojatno će ga željeti financirati i domaći. Ako pak nije, teško će neki poslovni anđeo iz regije uložiti u njega, pogotovo jer nije riječ o njegovoj matičnoj zemlji.

Zapravo zanimljivo je bilo vidjeti kako udruge poslovnih anđela funkcioniraju u drugim zemljama regije. Naime nakon provedene analize možemo se pohvaliti da je Hrvatska možda i najdalje otišla u ulaganjima te vrste.

Naime iako udruga Poslovni angeli Slovenije okuplja veći broj poslovnih anđela (čak njih 44), financijski podupre tek jedno do dva poduzeća na godinu, što znači da zapravo ulaže manje od Cranea. Slovenci su malo drugačije i postavili cijeli koncept pa tako ne postoji jedino udruga već i dioničko društvo kao i fond rizičnog kapitala. Kroz tvrtku Venturelab slovenski poslovni anđeli nude različite usluge malim i srednjim poduzećima pa tako i najam financijskog direktora ili pak pravno savjetovanje.

Do osnivanja fonda rizičnog kapitala došlo je prošle godine, a s 5,4 milijuna eura s kojima fond raspolaže poslovni anđeli planiraju u sljedećih pet godina poduprijeti više ambicioznih poduzeća koja bi trebala pospešiti gospodarski rast Slovenije i donijeti nova radna mjesta.

Najvažniji su u udruzi trojica iskusnih poslovnih ljudi koji čine Upravni odbor – Branko Drobnak, Slobodan Sibinčić i Blaž Kos. Drobnak, jedan od inicijatora udruge, inače je osnivač Poteze, tvrtke koja se bavi burzovnim posredovanjem i jedna je od vodećih slovenskih kompanija koje nude financijske usluge.

Drugi osnivač Slobodan Sibinčić danas je predsjednik udruge, po obrađivanju pravnih, ali s bogatim medijskim iskustvom. Naime Sibinčić je dvadeset godina vodio Gospodarski vestnik, a sudjelovao je i u razvoju drugih uspješnih medijskih projekata poput Financa, a cijelo je desetljeće generalni tajnik Europskog udruženja poslovnih medija.

Posljednji od trojice Blaž Kos voditelj je kluba ali i direktor poduzeća Venturelab kao i član Upravnog odbora fonda rizičnog kapitala. Predstavnik mlade generacije slovenskih menadžera Kos je već s 19 godina ušao u poduzetnički svijet putem dvaju vlastitih poduhvata.

On organizira razne poslovne događaje, savjetuje poduzetnike, sudjelovao je i sudjeluje u različitim uspješnim projektima u sklopu poduzetničkog inkubatora na Sveučilištu u Ljubljani, a piše i jedan od najčitanijih poslovnih blogova u Sloveniji.

I dok zapadni susjedi imaju razvijenu priču, kad se krene na Istok (kao, nažalost, i u mnogo čemu drugome) i s poslovnim anđelima situacija postaje siromašnija.

U Srbiji postoji udruga, odnosno mreža poslovnih anđela koja se zove SBAN (Serbian business angels network) na čelu s Aleksandrom Čabrilom. Osnovana potkraj 2010. godine mreža se zasad prije zasniva na predstavljanju investicijskih projekata nego na skupljanju poduzetnika koji ulažu novac. Tako putem internetske stranice koja služi kao platforma za povezivanje poduzetnici mogu predstaviti svoje ideje. Investitori, odnosno poslovni anđeli koji su članovi mreže, imaju uvid u projekte koje su stručnjaci SBAN-a analizirali i verificirali.

I dok financiranih projekata zasad nema SBAN se fokusira na organizaciju investicijskih konferencija, ali činjenica da nema rezultata kojima bi se mogli pohvaliti ne sprječava ih da rade na velikim planovima.

Tako i na svojoj internetskoj stranici jasno kažu da žele biti vodeći činitelj razvoja tržišta equity kapitala u Jugoslovenskoj Europi. Na pitanje o tome tko su im članovi, odnosno investitori, u SBAN-u nismo dobili odgovor, a nije poznato ni postoje li projekti koje su članovi SBAN-a dosad financirali.

U Bosni i Hercegovini situacija je još lošija. Iako je u kolovozu 2010. osnovana udruga poslovnih anđela nazvana BosAngels, na čelu s Mladenom Šikanjićem, o bilo kakvim aktivnostima nakon osnivanja udruge teško je govoriti. Internetska stranica udruge ne funkcionira, a čak ni bolje upućeni u poslovnu situaciju BiH ne znaju je li udruga zaživjela, jesu li njeni članovi počeli financirati projekte ili je sve ostalo tek na ideji.

Poslovni anđeli postoje još u Makedoniji pod nazivom I2BAN. Riječ je o nastavku projekta inovacijskog centra koji je dio USAID projekta konkurentnosti, a počeo još u proljeće 2010. godine. Ideja je pomoći kompanijama da usvoje inovacije, a centar razvija i savjetnike koji bi na početku trebali pomoći poslovnim projektima kako bi bili uspješni.

USAID je u Makedoniju investirao gotovo 500 milijuna dolara u projekte.