Realnost protiv predrasuda

Lani je EU zahvaljujući Facebooku ‘okrenula’ 15,3 milijarde eura. Samo je djelić izravni prihod, a 99 posto učinka rezultat je poslovne participacije drugih tvrtki.

Facebook je u 2011. znatno pridonio gospodarskom razvoju Europske unije s 32 milijarde eura prihoda potaknutih aktivnostima njegovih korisnika. Taj prihod pretočen je u 15,3 milijarde eura novostvorene vrijednosti, odnosno 232.000 radnih mjesta diljem Europe. Pri tome je Facebook lani globalno upravljao 3,7 milijardi dolara, zbog čega je njegov ekonomski utjecaj na poslovanje drugih tvrtki mnogostruko veći od prihoda koji sâm ostvaruje. U trenutku kad ekonomske prognoze diljem Europe i u Hrvatskoj ne odišu optimizmom, to su iznenađujući podaci koji pružaju nadu u mogućnost pokretanja ekonomskog rasta s pomoću tehnologije i društvenih mreža, čak i u recesijskim vremenima.

Hrvatski proračun za 2012., koji je upravo sastavljen, polaže velike nade u investicije kao glavne pokretače rasta. U medijima se spominju energetika, ICT i širokopojasni internet kao glavna područja u koja treba investirati ove godine. No malotko u ovom trenutku razmišlja o društvenim mrežama kao vitalnoj infrastrukturi za razvoj poslovanja i poduzetništva.

Kod nas su često upravo društvene mreže predmet predrasuda o gubitku vremena zaposlenika. Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u svijetu po proboju Facebooka. U odnosu na 27 posto stanovnika Europske unije čak 41 posto hrvatskih stanovnika ima profil na toj mreži. Realnost je suprotna predrasudama.

Ovih je dana u Davosu predstavljeno Deloitteovo istraživanje ‘Gospodarski utjecaj Facebooka u Europi’ koje govori o velikome pozitivnom utjecaju Facebooka na ekonomski razvoj zemalja Europske unije, i to na dva glavna načina, direktnim i širim utjecajem. Na gospodarski razvoj najmanje utječe, samo 1,3 posto, tzv. direktnim elementima, odnosno prihodom, radnim mjestima i porezom koje plaćaju oni i tvrtke u njegovu nabavnom lancu. Čak 98,7 posto prihoda ostvaruje se razvojem poslovnih mogućnosti tvrtki, odnosno omogućavanjem tvrtkama da Facebookom podižu razinu svijesti potrošača o svojim proizvodima, ostvaruju prihode s pomoću te mreže i web-kanala te jačaju brend proizvoda ‘lajkanjem’ i plaćenim oglasima.

Mnogi pojedinci i tvrtke koriste se Facebookom za organiziranje skupova raznih vrsta i namjena, poput konferencija, zabava, predavanja i sl. Upravo oni stvaraju znatnu dodatnu ekonomsku aktivnost. Facebook je također platforma za plasman softverskih aplikacija koje razvijaju neovisni softverski programeri i omogućava veću prodaju tehnologije, ponajprije mobilnih uređaja, i konekciju širokopojasnog interneta.

To su zanimljivi podaci u kontekstu Facebookova izlaska na tržište kapitala, stoga će biti interesantna i reakcija tržišta kapitala na njegovu inicijalnu javnu ponudu (IPO). Google je 2004. postigao velik uspjeh svojom inicijalnom javnom ponudom. Tada je prikupljeno 1,67 milijardi dolara i prihod se u sedam godina udeseterostručio. Danas, u recesiji, vrijede druga pravila. Ima pozitivnih pokazatelja, poput 16-postotnoga skoka vrijednosti dionice tvrtke Zynga – Facebook ostvaruje 12 posto svog prihoda zahvaljujući društvenim igrama koje proizvodi Zynga.

Procjenu ekonomskog utjecaja Facebooka treba staviti u kontekst daljnjeg rasta proboja pametnih telefona i ‘tableta’. Naime, danas više od 50 posto korisnika te mreže svom profilu pristupa mobilnim telefonom. Ove godine Deloitte predviđa velik rast manjih i jeftinih ‘tableta’ te jeftinih pametnih telefona, što će, vjerojatno, još povećati proboj društvenih mreža diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Razvoj situacije s mobilnim porezom, odnosno njegovo potencijalno uklanjanje tijekom godine, naznačuje da nova Vlada pokazuje senzibilitet za razvoj ICT sektora. Vrijeme je da se kao društvo odredimo prema tehnologiji i njezinoj sposobnosti pokretanja nacionalnoga gospodarstva. Stoga investicije u softver, mobilne bazne stanice i optičku infrastrukturu svakako moraju postati važnije.