Trgovine za kućne ljubimce

Zastupnik velikih svjetskih brendova ulazi u maloprodaju, ali tvrdi da mu cilj nije pomoći cjenovnu politiku ni diskontirati brendove koje zastupa. Nije realno biti na najboljim lokacijama u najboljim centrima i diskontirati cijene.

Veličina promjena do koje je došlo prije nekoliko dana na tržištu trgovina za kućne ljubimce ostala je nepoznata gotovo svima – Zoo city lanac dućana odnedavno ima novog vlasnika. Akvizicijom od strane tvrtke Zoo hobby postao je dio veće kompanije, poznatog distributera hrane i proizvoda za kućne ljubimce, a odluku o tom potezu ekskluzivno je za Lider objasnio Edvard Varda, vlasnik i direktor Zoo hobbyja.

„Ima jako mnogo benefita za sve strane, a ovaj smo iskorak učinili iz dva temeljna razloga. Prvi je da osiguramo preporuku i edukaciju krajnjih korisnika u vezi s prednostima i kvalitetom portfolija robe koju zastupamo i distribuiramo u regiji. Drugi je razlog želja da osiguramo veću neovisnost od jednog kupca i nekoliko dominantnih principala. Drugim riječima da nam izvor prihoda ima više oslonaca i kanala“, kaže Varda.

Činjenica da zastupnik velikih svjetskih brendova (poput, primjerice, Hill’sa, vrlo poznatog brenda hrane za kućne ljubimce) ulazi u maloprodaju mnogi bi mogli protumačiti kao početak cjenovnog rata. Ipak iz Zoo hobbyja jasno ističu da im cilj nije zaoštriti cjenovnu politiku ni diskont brendova koje zastupaju.

„Sve su to renomirani globalni igrači, a cjenovna je politika transparentna i jasna. Vodeći maloprodajni lanac udara tempo i vodi maloprodajne cijene. Mi ćemo ih u svojoj politici slijediti koliko god budemo mogli. Ali nije realno biti na najboljim lokacijama u najboljim prodajnim centrima i onda diskontirati cijene. Takav tempo ne nabija nitko racionalan i s realnim financijskim mogućnostima“, objašnjava Varda. Dakle napada na pozicije Pet centra cjenovnim ratom neće biti. Ipak Zoo city lanac u posljednjih nekoliko godina doista brzo gradi svoj položaj na tržištu. S prihodom od 1,7 milijuna eura, Zoo cityja i 4,4 milijuna eura Zoo hobbyja stvorena je ipak tvrtka koja bi položaj Pet centra dugoročno mogla ozbiljno ugroziti. Pogotovo ima li se na umu da se broj trgovina Zoo cityja od 2009. godine, kad su postojale samo dvije, dosad već popeo na 12, a u pripremi su još tri lokacije koje će početi s radom tijekom proljeća ove godine. U tvrtki pretpostavljaju da se njihov tržišni udjel u Hrvatskoj kreće na razini 15-ak posto (pouzdanih podataka o tom tržištu nema), s tim da se u posljednje dvije godine učetverostručio.

U isto vrijeme Pet centar, i dalje najveći igrač, otvorio je tek jednu novu trgovinu, čime se ukupan broj popeo na pet. Stabilan rast prihoda, koji su prema podacima Poslovne Hrvatske u 2010. godini dosegnuli 12 milijuna eura, pokazuju da se njihova orijentacija na samostalna, površinom velika prodajna mjesta pokazala dobrom. Na pitanje o daljnjim poslovnim planovima ipak nismo uspjeli dobiti odgovor. „Nemamo običaj javno nastupati sa svojim poslovnim planovima. S obzirom na to da se javna komunikacija Pet centra svodi gotovo isključivo na komuniciranje našeg brenda prema krajnjim potrošačima, molimo vas za razumijevanje“, kratko su nam poručili.

U Zoo hobbyju mnogo su otvoreni u vezi s poslovnim planovima. Kažu da zasad ne planiraju izlaziti u najveće formate ni forsirati mali format ‘dućana iz susjedstva’. Svoju snagu grade na poznavanju robe, kvalitetnim prodavačima, edukaciji o asortimanu i na vrhunskim lokacijama, a plan je konsolidirati postojeću mrežu i ispuniti potpisane ugovore za nove lokacije. Širenje na područje regije, u kojoj već djeluju kao distributor, trenutno nije u planu za maloprodaju. „Zbog male kupovne moći i ukupno niskog indeksa potrošnje hrane i opreme za kućne ljubimce nećemo ulaziti u maloprodajno tržište Srbije sigurno idućih pet do sedam godina. Tamo najprije samo-posluje moraju stvoriti naviku kupnje gotove hrane za kućne ljubimce da bi se uopće pokrenula potražnja u specijaliziranim trgovinama. Dodatni razlog za ulazak na tržište maloprodaje može biti jedino izuzetno dominantan položaj jednog maloprodajnog igrača, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj.

„Vjerojatno ćemo biti svjedoci izrastanja lokalnih snaga idućih deset godina, a onda će, kao i u slučaju ostale maloprodaje, oni koji postave dobre, racionalne i profitabilne biznise pregovarati s europskim igračima o prodaji ili nekoj drugoj opciji dokapitalizacije. Tržište raste polako ali kontinuirano. Očekujemo godišnji rast od približno deset do 15 posto i u uvjetima stagnacije ili ukupne blage recesije“, kaže Varda.