Prema istraživanju UNU-MERIT-a, hrvatske inovacije najbolje su rangirane prema ljudskom kapitalu, povezanosti i poduzetništvu te inovatorima.
Napredak od tri mjesta na ljestvici zemalja Europske unije, takozvanog unutarnjeg tržišta i zemalja kandidatkinja prema inovativnim sposobnostima, ostvarila je prošle godine Hrvatska u odnosu na godinu ranije. Maastrichtski institut ekonomskih i društvenih istraživanja na području inovacija i tehnologije (UNU-MERIT) redovito analizira inovativnost zemalja na ukupno 25 pokazatelja, a Hrvatsku je ove godine uvrstio među ‘umjereno inovativne’ zemlje. Tempom rasta inovativnosti između četiri i pet posto Hrvatska pripada zemljama čije inovacije rastu brže od europskog prosjeka.
Prema pokazateljima koje prate stručnjaci UNU-MERIT-a, Hrvatska je najbolje rangirana, i to na 21. mjesto, prema ljudskom kapitalu, povezanosti i poduzetništvu te inovatorima. Najlošija je u istraživačkom sustavu (28. mjesto) i intelektualnoj imovini (31. mjesto). Najvećom stopom rasta (čak 60%) Hrvatska raste u kategoriji investicija koje nisu vezane uz ljudski rad već uz upotrebu opreme i intelektualnog vlasništva.
Top-ljestvicu EU zemalja predvode Švedska, Danska, Njemačka, Finska koje zovu liderima inovacije, a slijede ih zemlje prozvane sljedbenicima inovacija u kojoj su Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Slovenija i Velika Britanija. Poput Hrvatske, ispod europskog prosjeka su Češka, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Španjolska, a u najniže rangiranoj kategoriji inovativnosti zemalja EU nazvanoj skromnim inovatorima su Rumunjska, Litva, Bugarska i Latvija.
