Pri temperaturi od samo 30 Celzijevih stupnjeva nagrađivani inovatori Nenad Mustapić i Mladen Kurić uspijevaju prisiliti tekućinu da zavri tj. mijenjaju joj kemijska svojstva fizikalnim putem. Kad bi primjenjivali hidrodinamičku kavitaciju na njihov način veliku bi korist imali industrija i kućanstva.
Nenad Mustapić, profesor na Veleučilištu Karlovac, i Mladen Kurić, student treće godine Stručnog studija strojarstva dobili su za svoje ‘Pilot postrojenje za primjenu hidrodinamičke kavitacije fluida’ Zlatnu medalju u kategoriji domaćih inovatora na Sajmu inovacija INOVA 2011., u studenom u Zagrebu. Tehnička i izvedbena strana ove inovacije vrlo je složena, a njihovo pilot postrojenje može se koristiti za razvijanje drugih postrojenja i tehnologija. Da ne ulazimo u detaljno objašnjavanje pojma kavitacija, možda je najjednostavnije reći da je to hladno vrenje, ili konkretno, kako učiniti da voda zavrije pri temperaturi od 30 °C. Ima za to više poznatih načina, od kojih je najjednostavniji da se smanji tlak, ali profesor Mustapić objašnjava kako oni taj efekt postižu na dva dodatna načina.
Za razliku od kavitacije izazvane ultrazvukom gdje nastaju vakuumski mjehurići, kavitacijom prouzročenom pumpom u vodi u kojoj je ekstremno povećana brzina njenog gibanja ili vrtoženja nastaju mjehurići pare koji se nakon brzog rasta implozivno urušavaju. Ti mjehurići nastaju kao posljedica narušavanja odnosa kohezijskih i adhezijskih sila, prouzročenih razlikom brzine dijela tekućine koja se giba u odnosu na onu koja je u tom trenutku pasivna.
Objašnjavajući razumljivim riječima stvaranje efekta hidrodinamičke kavitacije i njenih učinaka na tekući medij u kojem se ona izvodi, Mustapić i Kurić kažu kako je jedan od načina da se vodu natjeru da provrije taj da se njen protok jako ubrza, a drugi način je stvaranje vrtloga s istim rezultatom. Nakon toga, geometrijskim dizajnom unutar uređaja stvaraju se uvjeti koji omogućuju implozije mnoštva mikromjehurića nastalih vrenjem vode. Te se implozije događaju u milisekundama, pa sukladno tome, u tako kratkim vremenskim odsećima nastaje na toj razini i tako velik tlak od 1000 bara i temperatura od 1000 °C.
Na mikro razini te su fizikalne pojave toliko moćne, da to doslovce u svijetu mikroorganizama izgleda kao kad se dubinskim bombama gadaju podmornice. U ovom slučaju takvim implozijama mikromjehurića s nalazim pritiskom od tisuću bara u krugu od nekoliko milimetara razbijaju se stanične membrane svakog živog mikroorganizma. To područje djelomice još kao da je na rubu znanosti i zahtijeva daljnja istraživanja, od plazme prema hladnoj fuziji. Zapaženo je prilikom kavitacije i emitiranje svjetlosti, što ukazuje na vjerojatnu pojavu stanja plazme materije u kratkom vremenskom odsječku. Materija dovedena u stanje plazme, osim što se čudno ponaša, emitira i svjetlost, a u vodi stvara molekularni kisik koji je izraziti radikal. Time se postiže savršen dezinfekcijski učinak, i što je vrlo važno, čistim fizikalnim načinom, bez ikakvih dodatnih kemikalija, i tu posebno dolazi do izražaja i taj ekološki aspekt naše inovacije. Uporaba kemijskih sredstava kod dezinfekcija ima s jedne strane pozitivne učinke u uništenju neželjenih organizama, ali s druge strane dobivate kontaminiranu vodu – kaže Mladen Kurić.
U tehničkom smislu, Mustapić i Kurić opisuju kako efekte ubrzanja toka vode stvaraju pumpama, a kontrolirane turbulencije stvaraju specijalno konstruiranim geometrijskim elementima. Tek nakon mnoštva mjerenja i izračuna koeficijenata postigli su potrebni sklad te geometrije i odnosa strujanja tekućine, i to je jedna od ‘caka’ na kojima se zasniva njihova inovacija.
U svjetskim stručnim časopisima, kaže Nenad Mustapić, već su objavljeni članci o podvrgavanju viskija ultrazvučnoj kavitaciji, koja je ponešto drugačija od hidrodinamičke. Opisujući taj postupak, autori tvrde se da su u viskiju utjecajem ultrazvučne kavitacije nastale vanilinske kiseline i vanilini u količini i kvaliteti koje ima viski nakon 10 ili 20 godina zrenja. Prema tim tvrdnjama fizikalnim se djelovanjem uspjelo postići efekt umjetnog starenja i poprimanja plemenitijih odlika dobro odležanog i zrelog viskija. – Slična su istraživanja napravljena i na rižinim vinima s kojima su postignuti također odlični rezultati, dok kod vina od grožda nisu poznati takvi efekti. Kod žestokih alkoholnih pića zacijelo su ti efekti starenja i zrenja izraženiji. Njemačka tvrtka Hielscher Ultrasonics koja proizvodi te laboratorijske ultrazvučne kavitatore na svojoj web-stranici reklamira se da tom tehnologijom oplemenjuje ocet i pretvara ga uz dodatak praha hrastovine u aceto balsamico – objašnjava Mustapić. Uspoređujući svoju hidrodinamičku kavitaciju s onom ultrazvučnom, Mustapić i Kurić tvrde da je njihova kavitacija deseterostruko efikasnija u prijenosu energije u fluid. Druga bitna prednost je direktna i jeftina primjenjivost i za velika industrijska procesna postrojenja uz jednostavnu prilagodbu i performanse istovjetne onima u laboratorijskoj varijanti, dok ultrazvučna kavitacija svakim povećanjem kapaciteta iznad laboratorijskih gabanata zahtijeva i daleko veća ulaganja i utrošak skupe energije.
Hidrodinamička kavitacija ili hladno vrenje omogućava savršenu dezinfekciju fizikalnim načinom, bez ikakvih kemikalija. Moguća je i njezina šira primjena, npr. u kozmetičkoj industriji ili pri proizvodnji biodizela.