Home / Biznis i politika / Logično je da je informatika popratna djelatnost

Logično je da je informatika popratna djelatnost

Uspjeli su generirati odlične poslovne rezultate i nastavili se razvijati vrlo visokim ritmom. Kratka je to računica proizašla iz analize poslovanja Combisa posljednje dvije godine jer – upravo toliko je prošlo otkada je T-HT kupio tog sistem integratora. I dok su se time jedna vrata zatvorila, druga su se otvorila: prije akvizicije generirali su 20 posto poslovanja u telekomunikacijskom sektoru, što danas ne mogu, no s druge strane, suradnja u T-HT grupi otvorila je neke zajedničke projekte pa se taj gubitak djelomično nadomjestio. O tome, novim tehnologijama i IT trendovima govori predsjednik Uprave Ivan Gabrić.

  • Combis je odradio veliki posao za T-HT razvojem i implementacijom T-Clouda. Na koji način planirate širenje Cloud poslovanja i gdje je najveći interes? – Od samog početka ulaska Combisa u T-HT Grupu zajedno smo krenuli u razvoj Cloud ponude za tržište i smatrao je to danas najjača Public Cloud ponuda u Hrvatskoj. Naš sljedeći zadatak je pobuditi interes za Public Cloud rješenje kod ostalih telekomunikacijskih tvrtki iz regije i na tome intenzivno radimo. S druge strane, očekujem da će veći poslovni subjekti prepoznati zrelost Private Cloud tehnologije te njezine prednosti prije svega u smislu primjenjivosti i prilagodljivosti. I poslovanje državne uprave je prirodna prilika za jače korištenje Cloud usluga te se u takvim projektima mogu iskazati brojne komparativne prednosti Clouda. Naravno, za očekivati je kako će trend razvoja ove ponude i poslovanja ovisiti o prelasku velikih poslovnih sustava na Cloud, što će nakon stvaranja dovoljne kritične mase povući za sobom i ostatak.

  • Mnogo se priča kako Cloud treba mijenjati poslovne modele. Koje promjene prepoznajete na hrvatskom tržištu? – Cloud danas pruža velike prednosti u implementaciji poslovnih ICT rješenja te omogućuje mnogo jednostavnije širenje operacija. Isto tako, nadogradnja novih funkcionalnosti te isporuka krajnjim korisnicima mnogo su brže i jednostavnije. To je samo nekoliko prednosti koje donosi u standardne poslovne modele. Vjerujem kako je neizbježno obilježje budućih poslovnih ICT sustava što će mnogim konvencionalnim poslovnim modelima omogućiti prostor za veći poslovni napredak.

  • Mnogo se govori i o tome koliko Hrvatska, a koliko Srbija u kojoj ste otvorili ured, strateški potiču razvoj poslovanja. Kakve usporedbi vi možete povući? – Čini mi se da je informatika u Hrvatskoj, kao i Srbiji i BiH više popratna djelatnost nego strateška odrednica razvoja gospodarstva. I to je sasvim prirodna i logična situacija. Tako da je izazov budućnosti kako što primjerene i bolje iskoristiti informatiku za razvoj strateško pozicioniranih industrija. Ne smatram realnim proglasiti informatiku ključnom industrijskom razvoja regije.

  • Kolika može biti IT-konkurentnost hrvatskih tvrtki na europskom tržištu? – EU tržište, kao i globalno tržište, neosporno je velika prilika razvoja hrvatske poslovne informatike. Istina je kako put do uspjeha na inozemnom tržištu nije lagan i potrebno je uložiti trud, znanje i novac kako bismo dokazali svoju konkurentnost. Jedan od dobrih načina je specijalizacija u kontekstu užeg poslovnog segmenta jer su konkretna i dokazana znanja ono što se prepoznaje. U tom smislu sistem integracija širokog pristupa nije dobar način širenja izvan zemlje jer je takva ponuda na tim tržištima već razvijena i teško je ostvariti komparativnu prednost.

  • S kakvim sve rješenjima zapravo izlaze na strana tržišta? Što trenutačno najbolje prolazi? – Spomenuo sam da je potrebno otvoriti put u inozemstvo kroz specijaliziranu znanja i rješenja i to je napravila većina hrvatskih tvrtki koje danas, poput Combisa, posluju u inozemstvu. S jedne strane korisnicima možemo nudić rijetko iskustvo implementacije ‘Enterprise Performance Management’ rješenja. S druge strane, nekoliko Combis rješenja za bankarstvo kao što su Debt Management, oCRM ili Cash Management, vrlo su konkretno pozicionirana. Nadalje, Combis rješenja u telekomunikacijskom sektoru su prepoznata i okosnica su naše ponude, uglavnom u inozemstvu.

  • Razvoj aplikacija je iznimno dinamično područje. Koliki dio Combi-sova poslovanja otpada na to i kakvi su planovi u budućnosti? – Aplikativni dio poslovanja Combisa je segment s najvećom dinamikom razvoja u zadnjih pet godina i danas dostiže otprilike 10 milijuna eura prometa godišnje. Promjene koje smo prošli u tom periodu su drastične, a investirana sredstva visoka. Taj segment poslovanja je svakako okosnica sljedećeg stupnja razvoja Combisa pa je i fokus velik. Brojni su izazovi u razvoju tog segmenta, međutim, očekujem da će stabilizacija tržišta u mnogočemu pridonijeti profitabilnosti i isplativosti aplikacijskih rješenja sljedeće generacije.

  • Koliko uopće ima prostora za rast segmenta IT infrastrukture? – IT infrastruktura uvijek će imati svoje mjesto na tržištu i ne vidim da je pred nama neka drastična promjena. Zasigurno se mnoge pretpostavke korištenja informacijske tehnologije mijenjaju. Uz to, kroz godine krize nekoliko je velikih igrača u segmentu IT maloprodaje ozbiljno poljuljano. To otvara prostor onima koji kroz postojani volumen potražnje znaju bolje upravljati vlastitom operacijom i ponuditi tržištu ono što se traži. U svakom slučaju, ovaj segment će uvijek biti tržišno potentan i ne treba ga zanemarivati.

  • Koje će uređaje poslovna zajednica prigrati u budućnosti? – Tehnologija je uvijek zanimljivo područje. Iz godine u godinu dolaze nove tehnologije, različiti koncepti integriraju se u jedinstvene uređaje, prisutni su noviteti koje je do jučer bilo teško uopće zamisliti i kao prototipove u laboratoriju. Osobno sam očekivao kako će do sada mnogi od tih uređaja puno intenzivnije zaživjeti u poslovnoj primjeni. Možda je tome razlog što je nekad standardizirano redovito nabavljanje opreme zamijenjeno principom ‘neka radi dok se ne pokvari’ pa se novi ‘access’ uređaji ne nabavljaju redovitim načinom. Činjenica je i kako su poslovni sustavi uvijek konzervativni te rijetko koketiraju s pionirskim funkcionalnostima. Pred nama je vrijeme kada ćemo u poslovne procese uklopiti tablete i pametne telefone, kada ćemo plaćati beskontaktno i mobilno, kada će se primjena bežičnih mreža proširiti u industriji i u kućanstvima. Definitivno dolazi vrijeme mnogih uzbudljivih promjena.

  • Generalno gledajući, jesmo li dovoljno inovativni? – ICT industrija je sama po sebi skloni novim idejama, mijenjanju postojećih sustava, što podupire inovativnost. Iz tog kuta mislim da se neprestano nalazimo u promišljanju kako kroz IT tehnologiju možemo unaprijediti svijet oko nas. U IT industriji rade ljudi željni znanja koji će uvijek pronaći način da inoviraju i istražuju nova područja. Često su najveći izumi posljedica osobne zaigranosti i pojedinačne inicijative. No unatoč tome, kriza je ostavila trag na investicijama i budžetima alokiranima za R&D. Pad profiti u cijeloj regiji povukao je i pad u investicijama pa se danas može ulagati samo u one projekte koji jako brzo generiraju poslovnu korist. To će vjerujem ostati trend još godinu, dvije.