Modeli razvoja tvrtki za teške godine

dopuste da Boga otkriju ne samo na sofisticiranim putovima razuma, nego u osjetljivosti srca – kaže fra Linić.

No maknemo li se iz područja duhovnosti u znanost, posebno neuroznanost, jednu od najpropulzivijih znanstvenih disciplina uopće, očekujemo u vrlo skoroj budućnosti nove spoznaje i nova tumačenja plaća, te složene ljudske funkcije, tvrdi dr. med. Goran Ivkić, specijalist neurolog, voditelj Laboratorija za EEG i evocirane potencijale Hrvatskog instituta za istraživanje mozga na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Suze se stvaraju iz više razloga, neki su čisto fiziološki i važan su segment zaštitnog sustava osjetila vida (oka) i nazivamo ga bazalnim suzenjem. Anatomsko-fiziološka podloga stvaranja suza vezana je uz tzv. suzni aparat koji se sastoji od suznih žlijezda, smještenih uz svako oko unutar očnih duplji (orbita), i sustava kanalića za izlučivanje i kanalića za odvodnju viška suza. Suze se kontinuirano izlučuju izravno na površinu očne jabučice i služe za ovlazivanje (lubrikaciju) očne površine čime se osigurava čistoća prozirnih medija.

Prilikom emotivnog plakanja samog ispitanika aktiviraju se različita područja moždane kore u odnosu na aktivaciju moždanih regija kod osobe koja sluša plać. Kako u prosjeku svakih 5 do 6 sekundi trepmemo, suze se raspodjeljuju po cijelom prednjem segmentu oka, a time se i mehanički čisti površina oka od nečistoća – kaže dr. Ivkić, objasnivši da se u sastavu suza nalaze i razne tvari koje su inače dio imunološkog sustava (lizozim, laktoferin, lipokalin, imunoglobulini…) koje neutraliziraju bakterije na površini oka.

Rad suznih žlijezda izravno je podređen djelovanju tzv. autonomne živčane inervacije (parasimpatikus – simpatikus) čiji se nadzorni centar nalazi u dijelu mozga hipotalamus, kaže dr. Ivkić spominjući i drugi oblik stvaranja suza – tzv. refleksni – koji nastaje nakon irritacije očiju nekim vanjskim čimbenikom (luk, peludni alergeni ili kemijski agensi). Riječ je o obilnoj produkciji suza koja prije svega ima zaštitnu (ispirajuću) svrhu.

Treći način produkcije suza vezan je uz emocionalne i psihogene razloge kao što su patnja, tugovanje, žalovanje, u slučaju jake fizičke boli, ali i sreće. U ovom slučaju možemo govoriti o fenomenu plakanja kojem je u podlozi neka ‘unutarnja iritacija’ – objašnjava dr. Ivkić naglasivši da je dosad prevladavalo mišljenje da samo ljudi plakanjem izražavaju svoj emocionalni status. No ‘plaču’ i životinje zbog gubitka bliskog člana zajednice, posebno je to očito kod slonova.

Kada se promatra aktivacija moždane kore velikog mozga prilikom plakanja s emocionalnom podlogom, većina dosadašnjih funkcionalnih studija ukazuje na povećanu aktivnost struktura koje spadaju u tzv. limbički sustav (npr. prednji cingularni korteks), kompleks amigdala, zatim nekih dijelova prednjeg čeonoog režnja, te nekih dubljih struktura mozga, tzv. bazalnih ganglija – kaže dr. Ivkić. Dr. Ivkić tvrdi da je istraživanje pojedinih moždanih funkcija putem nekih, gore navedenih tehnika ili njihovim kombinacijama, iznimno kompleksan posao, koji zahtijeva interdisciplinarni pristup većeg broja stručnjaka raznih neuroznanstvenih disciplina (psiholozi, psihijatri, neurolozi, fizičari i specijalisti za radiološke slikovne metode). Prema riječima dr. Ivkića plakanje s emocionalnom pozadinom područje je koje nije jednostavno egzaktno istraživati. Razlozi su kompleksno-individualno-emocionalni, utjecaj brojnih evolucijskih i sociokulturoloških čimbenika, te činjenica da su trenutačne spoznaje o gradi i funkciji mozga još uvijek prilično male, ma koliko se mišlilo suprotno.

Svakome baš i ne koristi plakati. Istraživanja s pacijentima koji imaju neki oblik poremećaja raspoloženja (tuga, disforija, anksioznost), pokazala su da je korisnost plakanja u smislu podizanja raspoloženja bila vrlo mala. S druge strane, višegodišnja iskustva brojnih terapeuta ukazuju da je plakanje najbolji način za emocionalno uravnotežavanje i postizanje bolje osnove za vraćanje misli u miran tijek. Osobe koje snažnim mehanizmima potiskuju svoje emocije, u emocionalnom su pogledu znatno negativnije podešene nego li osobe koje svoj emocionalni naboj filtriraju kroz plakanje.