U skladu s propisima Republike Hrvatske temelj za postupanje s otpadom jest Plan gospodarenja otpadom koji su sve jedinice lokalne samouprave trebale donijeti za period do 2015. Dva su osnovna dokumenta (uz Europske direktive) na kojima se takav plan trebao temeljiti: Plan gospodarenja otpadom RH za period 2007. do 2015. i Strategija gospodarenja otpadom RH. Usvojeni Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba te Prostorni plan osnovni su preduvjeti za početak realizacije sustava gospodarenja otpadom te za ostvarivanje prava na sufinanciranje izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) i uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Europske Unije.
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske također je predviđeno da se sve aktivnosti vezane za postupanje s prikupljenim otpadom odvijaju kroz Centre za gospodarenje otpadom. Stoga Planom gospodarenja otpadom Grada Zagreba treba definirati strukturu CGO-a i lokacije za odvijanje pojedinih aktivnosti obrade otpada koje bi bile unijete u Prostorni plan grada Zagreba. Istodobno pri tome treba uzeti u obzir i odredbe EU direktive o otpadu iz 2008. godine (2008/98/EC) koja nalaže da do 2020. udio odvojeno skupljenog otpada iz kućanstava (papir, staklo, metal, plastika) mora iznositi minimalno 50%. U međuvremenu su neki ciljevi iz spomenute direktive i direktive o odlagalištima otpada postale obveze koje je Republika Hrvatska prihvatila potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji što im daje dodatnu težinu.
Do kraja 2013. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta treba smanjiti na 75% ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Do kraja 2016. taj udio mora pasti na 50%, a do kraja 2020. na 35%. Izračun pokazuje da to za Grad Zagreb znači obvezu smanjivanja odlaganja biorazgradivog otpada za oko 40 000 t/god. Zbog udovoljavanja uvjetima za kandidiranje financiranja odgovarajućih projekata, Grad Zagreb treba osnovati zasebnu tvrtku koja bi provela daljnje aktivnosti vezane za uspostavu CGO-a.
Polazište novog Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba mora biti udovoljavanje potpisanim obvezama Republike Hrvatske, jer će njihovo ne ispunjavanje imati konkretno posljedice za sam Grad. Po našem uvjerenju i stručnim spoznajama, glavne točke novog pristupa trebale bi biti: 1. Uspostava sustava odvojenog skupljanja otpada na cijelom području grada Zagreba uključujući i izgradnju potrebnih reciklažnih dvorišta (minimalno dvadeset) izgrađenih i opremljenih u skladu sa zakonskim propisima i ciljevima spomenute EU direktive; 2. Automatska mehanička separacija miješanog komunalnog otpada – uz definiranu lokaciju i potrebne dozvole, postrojenje je moguće izgraditi za 18 mjeseci; 3. Izrada programa odnosa s javnošću (edukacija, informiranje, promidžba) te njihova kontinuirana provedba.
Svaku od navedenih točaka treba razraditi u zasebnim projektima imajući na umu dosadašnja iskustva i pri tome posebno obratiti pozornost na provedbene aspekte. Također, treba pratiti količine i strukturu otpada za svaku pojedinu vrstu te izraditi zasebne provedbene projekte (primjerice glomazni otpad, zeleni otpad, otpad od čišćenja ulica i sl.).