Budući da je iz velike trojke nestao jedan igrač, jasno je da će se time najviše okoristiti preostala dva. Naime, zbog načina na koji putničke agencije posluju kapaciteti na čarterima i u hotelima većinom su zakupljeni, stoga mali igrač teško može napraviti velik bum na tržištu.
Velički preokret kojem su se svi, pa i većinski vlasnik Zoran Pečarević, ponadali nije se dogodio. Kad je posljednji zainteresirani kupac (Uniline) ipak odustao, bilo je jasno da je kraj. Završilo je to podnošenjem zahtjeva za stečaj kojim je veliki Generalturist nakon duge i teške borbe za opstanak napokon kapitalirao.
Kažu ljudi, dok jednom ne smrke, drugom ne svane. Propašću svake tvrtke otvara se prostor drugima – kad je riječ o velikoj, već je i komad kolača koji bilo tko može zgrabit, zato sve postaje još zanimljivije. K tomu, iako se u struci već dugo priča o problemima u Generalturistu, putnici su gotovo do posljednjeg trenutka vjerovali brendu i dalje kupovali putne aranžmane. Zato tržišni udjel nije pao onoliko koliko bi se u prvim mah pomislimo – učinci propasti druge agencije na tržištu tek će se osjetiti u sljedećih nekoliko mjeseci.
Ipak, to ne znači da neki već dosad nisu profitirali od stečaja te ‘outgoing’ agencije (Generalturist je u Hrvatskoj prodavao aranžmane za druge zemlje). U manjim putničkim agencijama već se sredinom prošle godine moglo čuti da su ugrabile kvalitetan kadar iz Generalturista, a u većima su pozorno pratili razvoj situacije i vrbovali korporativne klijente, svjesnije problema u toj tvrtki. Da se o tom problemu razmišljalo i prije, potvrđuju također u Atlasu, tvrtki u sklopu adriatica.net grupe kojoj je odnedavno na čelu Tomislav Vintar.
Iako je priča o Generalturistu tek sad aktualna, mi već dulje pratimo njegov pad. U posljednjih godinu dana njegovi su se klijenti postupno opredjeljavali za druge agencije. Sve to uvjetovalo je prilike i za Atlas, no nije riječ o velikoj promjeni. Primjerice, Atlasov Odjel poslovnih putovanja prošle je godine rastao 20 posto, ove godine također očekujemo toliko rast. Posljednja dva mjeseca rastao je 40 posto, od kojih je 10 posto zasigurno uvjetovala situacija s Generalturistom – objašnjavaju u Atlasu, dodajući da ipak ne treba zaboraviti ni klijente koji su ostali bez novca uplativši aranžmane koje ne mogu realizirati i koji trenutačno ne mogu uložiti novi novac u odmore i putovanja ni u jednoj agenciji.
Slično se može čuti u Kompasu, koji je još u rujnu preuzeo poslovnicu u Karlovcu koju je Generalturist planirao zatvoriti jer je procijenio da je to prevelik grad da ostane bez turoperatorske poslovnice. Generalturist se nije napadao agresivno, agencija je preuzela samo dvije njegove zaposlenice. Međutim, u idućem razdoblju itekako se očekuje učinak na poslovanje.
Dosad smo osjetili malo povećanje aranžmana za individualne klijente i povećanje prometa, ali kad za desetak dana počne sezona, tek ćemo onda vidjeti kolika će biti promjena. Kad smo izrađivali plan za ovu godinu, nismo računali s Generalturistovom propašću, ali sad svakako vjerujemo da će se od 10 do 15 posto povećati broj putnika, koji bi inače otišli k njemu – objašnjava direktor Kompasa Ivan Pukšar.
Upravo su Kompas i Atlas agencije koje će najviše dobiti Generalturistovim stečajem. Naime, iako nitko ne želi izaći s točnim brojkama, upućeni tržišne udjele Kompasa i Atlasa procjenjuju na 25 posto. Prema njima, od ukupnog broja od otprilike 260.000 Hrvata koji su prošle godine otputovali u inozemstvo, od 70 do 80 tisuća putovalo je s Kompasom, od 60 do 70 tisuća Atlasom te od 50 do 60 tisuća s Generalturistom.
Budući da je iz velike trojke nestao jedan igrač, jasno je da će se time najviše okoristiti preostala dva. Naime, zbog načina na koji putničke agencije posluju kapaciteti na čarterima i u hotelima većinom su zakupljeni, stoga mali igrač teško može napraviti velik bum na tržištu. Naravno, budući da je segment ‘outgoinga’ prepun malih specijaliziranih agencija, sigurno će i one pokupiti veće ili manje mrvice, ali teško da će zbog toga znatno promijeniti svoj položaj. Kad se tomu doda podatak da se potencijalni kupac Generalturista Uniline počeo jače širiti u taj segment i kad se pribroji nova agencija koju je pokrenuo, dio bivših Generalturistovih zaposlenika, jasno je da će se voditi bitka za svakog putnika.
Iako je Hrvatska turistička zemlja, u tom je segmentu i prije vladala velika gužva, ponajviše zbog toga što je receptivnu (incoming) agenciju mnogo teže pokrenuti. ‘Incoming’ se temelji na stranim partnerima, zato je započeti takav posao mukotrpan proces. Naravno, kad se sve stabilizira, takvi partneri obično su vjerni i posao je siguran, ali teško ga je pokrenuti. Mnogo se malih agencija bavi ‘outgoingom’ jer je posao lakše pokrenuti, no u tom ste segmentu prepušteni na mišljenje i nemilosrđje tržišta. Vrši se stalan pritisak na cijenu, što znači smanjivanje marže. Naime, konkurencija je vrlo velika i mnogo je malih specijalizata koji se bave samo jednom vrstom putovanja – objašnjava Pukšar.
Upravo je to razlog zbog kojeg se Kompas, kojem je na čelu, uglavnom fokusira na ‘outgoing’, iako se bavi i ‘incomingom’. Doduše, u receptivnom segmentu odlučio se razlikovati od konkurencije pa je svoje mjesto pod suncem našao u MICE-u, odnosno kongresnoj i incentivnoj ponudi te organizaciji putovanja za ‘ad hoc’ grupe. Prošlu godinu Kompas je unatoč teškoj gospodarskoj situaciji završio u laganom plusu. Veliku priliku koja im se pruža zbog nove situacije u tvrtki vide posebno u prodaji avio-karata. Naime, Generalturist je upravo na tom području držao znatan udjel.
U Atlasu također imaju velike planove za ‘outgoing’: – U razvoj segmenta ‘outgoinga’ sad ulažemo velik napor i mnogo novca, što namjeravamo i u idućem razdoblju. Upravo razvijamo novi online prodajni kanal za hrvatsko tržište ponovnim ulaganjem novca u razvoj tehnologije – poručuju iz Atlasa i dodaju da uskoro planiraju još neke inovacije u prodajnoj mreži.
Vrijednost tržišta otpada vrlo je teško izračunati, no neka gruba procjena kaže da desetak najvećih u Hrvatskoj ukupno upravo je oko dvije milijarde kuna godišnje. Najjači je C.I.O.S. Petra Pripuza s 576 milijuna kuna prihoda u 2010., a slijedi ga Gumimpex Damira Kirića s 430 milijuna kuna. Zagrebačka tvrtka CE-ZA-R također je u vrhu s 325 milijuna kuna te riječka tvrtka Metis s 200 milijuna kuna, s tim da Poslovna Hrvatska procjenjuje da su obje ove tvrtke u prošloj godini ostvarile značajan rast u odnosu na 2010. Iako je vidljiv Metisov pad prihoda u 2009. za više od 60 milijuna kuna, u 2010. su ponovno rasli, kao što uostalom rastu i ostale tvrtke koje se bave otpadom. Metis se modernizirao, svaka se podružnica sastoji od niza tehnoških modernih sustava zbrinjavanja otpada – od voznog parka do industrijskih strojeva za obradu materijala. U industrijskoj grani u kojoj djeluje, pogon Kukuljanovo izgrađen je prema svim tehnoškim novitetima, pogon u Ogulinu je specijaliziran za ekološku obradu i zbrinjavanje svih vrsta električnih kablova, a iz toga proizlaze ostali pogoni s vlastitim djelatnostima.
Započeli su edukativno – uslužnu akciju sakupljanja papirnog otpada simboličnog naziva ‘Od 4 do 6!’ koju provode unutar stambenih zgrada na području grada Rijeke i okolice. Naime, izradili su kutije za papir i građanima ponudili besplatni odvoz papirnog otpada iz stambenih zgrada, a dovoljne su veličine da mogu podnijeti tjednu količinu nastalog otpada i dovoljno praktične veličine da stanu ispod poštanskih sandučića. Do sada su postavili 600 kutija u pet riječkih kvartova te Opatiji, Delnicama, Crikvenici i Novom Vinodolskom.
Za varaždinsku tvrtku Univerzal također se procjenjuje da je prošlu godinu rasla više no dvostruko. Pokuša li se to točnim, ponovit će uspjeh iz 2010. kada su joj prihodi bili 95 milijuna kuna, dvostruko veći nego 2009. Nešto više od njih ostvarili su u tvrtki Tehnix koja je 2010. upravila 108 milijuna kuna. U ovoj tvrtki tvrde da su vodeća ekoindustrija u proizvodnji kompletnih tipskih pogona za potpunu reciklažu miješanog komunalnog otpada. Proizvode sve strojeve koji omogućavaju potpunu reciklažu otpada. Na području kompostiranja surađuju s njemačkom tvrtkom Backhus, a na području korištenja RDF-a s kompanijama koje se bave proizvodnjom cementa kao što su Lafarge, Holcim, Cemex. Posao s ovim trima tvrtkama omogućio je 40-postotnu iskorištenost gorivog ostatka otpada, visoke kalorične vrijednosti, 2000 kilokalorija za kilogram.