Ruši sustav, ali svete krave ne diraj

Uza svu suvremenu tehnologiju ispitivanja javnog mišljenja, maškare su i dalje najpouzdaniji pokazatelj onoga što javnost doista misli o političarima. Nova Vlada zasad može biti zadovoljna jer su njezini članovi u ovogodišnjim karnevalskim povorkama prošli bez većeg izrugivanja. Pojavio se, doduše, dvoglavi vođa s maskama Zorana Milanovića i Radimira Čačića, izgorjela je lutka s maskom Slavka Linića, ali još je dominantnija tema bila bivša HDZ-ova vlast i njezine nepodopštine. U Splitu i okolici glavne role u maškaranim zabavama pripale su seki i braci Kerum, čiji su likovi izvedeni u mnogo inačica.

Zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Marija Lugarić drznula se na svom profilu na Twitteru izjaviti ‘pun mi je kufer lijepih svetih krava iz MOZS-a’, za što je od većeg dijela javnosti dobila pljesak, ali i ukor od nekog od nadređenih. Već je drugi dan morala objašnjavati kako nije mislila na ljude, nego na sustav u kojem ljudi nisu mogli raditi svoj posao, jer da su za svaku banalnost morali pitati državnog tajnika ili ministra. Koliko je u prvoj izjavi na Twitteru djelovala iskreno, toliko je njezino naknadno tumačenje u novinama djelovalo neiskreno. Ali pouku je shvatila – sustav možeš kritizirati do mile volje, ali u svete krave ne diraj.

Gotovo da čovjek ne povjeruje! Na nedavnu akciju hrvatskih izvoznika u BiH kojom je upozoreno da će nakon ulaska Hrvatske u EU izvoznici ostati bez privilegija koje imaju u sklopu Cefte hrvatska je Vlada već reagirala i zamolila susjede za razumijevanje. I sama BiH pokazala je iznenađujuću dozu razumijevanja za probleme hrvatskih izvoznika te je iz bosanskohercegovačkog ministarstva vanjskih poslova najavljeno da će BiH i Hrvatska uskoro početi pregovore o posebnom trgovinskom protokolu kojim bi se ublažile posljedice ulaska Hrvatske u EU i ujedno njezina izlaska iz Cefte. Uoči skorašnjeg posjeta premijera Zorana Milanovića Sarajevu domaćini već rade intenzivno prikupljaju dokumentaciju i pripremaju se za potpisivanje takvog protokola. Mogao bi to biti početak jednog uspješnog prijateljstva.

Htjele, ne htjele, banke će morati početi čistiti bilance. Udjel loših kredita u ukupnim ‘prešišao’ je 12 posto, no najveći su problem – poduzeća. Od gotovo 123 milijarde odobrenih im kredita 20 posto, odnosno 24,7 milijardi slabo je ili nikako naplativo. U čemu je točno problem, može se iščitati iz još jednog podatka. Problematično je samo osam posto ukupnih kredita odobrenih građanima, ali i visokih 21 posto hipotekarnih. Podaci Hrvatske narodne banke tako potvrđuju ono što ekonomisti odavno poručuju – balon građevinskog i nekretninskog sektora banke su prikrile, ne i riješile, i samo je pitanje dana kada će nam i on eksplodirati u lice.

Lakše je pomicati psihološke granice nego stavke u proračunskim prihodima. Ministar financija Slavko Linić podignuo je letvicu za psihološku granicu na kojoj će država eventualno intervenirati u cijenu benzina na 12 kuna. Donedavno se smatralo da je ta granica na 10 kuna. A kako se stvari razvijaju na svjetskom naftnom tržištu, uskoro bi ta granica mogla biti i na 15 kuna.

Smije li Hrvatska pošta ulaziti u projekte koji nemaju veze s njezinim (sadašnjim) ‘core businessom’? Ne samo da smije, već i mora. I bez neizbježne skore liberalizacije poštanskog tržišta njezinih 11 tisuća zaposlenika za koju godinu neće imati što raditi ne bude li HP već sada gledao čime će se baviti u budućnosti u kojoj će dostava pismovnih pošiljki postati prošlost.

Stoga je sasvim opravdan smjer u kojem razmišlja predsjednik Uprave HP-a Robert Jukić, koji je potpisao ugovor s tvrtkom Odašiljači i veze o desetogodišnjoj suradnji na projektu digitalne televizije. Ako već poštari moraju otići u povijest, to ne znači da to mora biti i kraj za Hrvatsku poštu.

Malo inflacije djeluje poticajno na poduzetništvo, malo deflacija govori da stvari stojte vrlo loše. Potrošačke su cijene u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle 1,2 posto, što je na godišnjoj razini premalo da bi djelovalo poticajno. Na mjesečnoj su pak razini, u odnosu na prosinac, pale 0,4 posto, što je pak više nego dovoljno da bi upozorile na drastičan pad potrošnje u svim segmentima.