Stvaramo preduvjete za uvođenje zdravstvenog i građanskog odgoja

Dogovorili smo smjernice za zajednički rad na izradi strategije razvoja obrazovnog i istraživačkog prostora. Inicijativna skupina HAZU, u suradnji s mojim resornim pomoćnicima prof. dr. Sašom Zelenikom, prof. dr. Ružicom Beljo Lučić, Ankicom Nježić i drugim dioničnicima sustava, oblikovala je povjerenstvo za izradu integrirane strategije razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije RH. Zadatak je povjerenstva u roku od dva mjeseca izraditi okvirne smjernice za razvoj strategije na temelju kojih će se formirati radne skupine za izradu operativnih strateških planova pojedinih segmenta djelatnosti iz područja znanosti, obrazovanja, znanosti i tehnologije RH.

Odgovorno tvrdim da će u 2012. biti dovoljno novca za kvalitativni iskorak u znanosti i tehnologiji, te da ćemo do kraja našeg mandata povećati sada premali udio BDP-a koji se izdvaja za obrazovanje i znanost, riječi su Željka Jovanovića.

Pomlađivanje Akademije sigurno će značiti i nove ideje u njezinu radu, a samim time i mogućnost dodatnih vlastitih prihoda. Otvoranje HAZU prema javnosti koje je uspješno započeo akademik Zvonko Kusić, predsjednik, jedan je takav potez. Trebalo bi i jasnije definirati kriterije prijema u članstvo.

Jedan od ključnih ciljeva ove Vlade je učiniti dostupnim svakome kvalitetno obrazovanje pa smatram da u javnim ustanovama školovanje mora biti besplatno za uspješne i redovite učenike i studente. Niti jedan fakultet, škola ili sveučilište nisu moji protivnici, suradnici smo sa zajedničkim ciljem – povećati sramotni postotak fakultetski obrazovanih radno aktivnih građana sa 18% na europske vrijednosti od 30%, a cilj je da ih do 2020. bude 40%.

Ciljevi iz strategije Europa 2020 su veće investicije i reforme u obrazovanju i osposobljavanju, smanjenje stope ranog napuštanja škole ispod 10%, povećanje visokoobrazovanih na 40%, obrazovanje odraslih iznad 15%, mobilnost radi cjeloživotnog učenja na 20% za visoko obrazovanje i 6% na strukovno obrazovanje. Ako se usporedimo s tim brojkama možemo biti zadovoljni samo stopom ranog napuštanja škole gdje je Hrvatska sa samo 3,6% daleko ispod lošeg EU prosjeka, sa samo 18% visokoobrazovanih stanovništva i mizernih 2% mobilnih studenata vidimo gdje zaostajemo. PISA istraživanja pokazuju da smo po rezultatima čitanja, matematike i znanosti ispod EU prosjeka.