‘Rukavica’ teška 0,2 posto!

Prema Dejanu Ljuštini, direktoru u Odjelu za poslovno savjetovanje Deloittea, trend koji možemo očekivati u tekućoj godini je gledanje TV sadržaja putem različitih bežičnih uređaja. Vlasnici pametnih telefona i tablet računala koristiti će svoje uređaje kao prijenosne osobne videorekordere, kako bi u javnom prijevozu mogli pratiti do pet milijardi sati TV programa. No to neće prouzročiti manje gledanja televizije uživo. Drugi zanimljivi trend jest odnos TV-a i društvenih mreža. Unatoč rastu korištenja društvenih mreža, vrijeme provedeno na njima vrlo je malo u odnosu na vrijeme provedeno ispred TV-a. Stoga su televizija i društvene mreže danas uglavnom komplementarne, a minimalno kompetitivne. Ljudi koriste društvene mreže dok gledaju televiziju, npr. za komentiranje TV emisija.

Svijet jest globaliziran, ali razvoj medija ni u kojem slučaju nije ravnomjerno raspoređen u skladu s njim. Kod nas su svi trendovi vezani uz tehnološke, ekonomske i obrazovne čimbenike u vremenskom pomaku u odnosu na Zapad. Ponekad je riječ o rascepju od nekoliko dana, a drugi put od desetljeća. Ipak, trendovi su nezaustavljivi i postupno će doći i do nas. Najvjerojatnije onda kad na Zapadu ili u Japanu već budu zastarjeli – poručuju s Nove TV.

Vince pak tvrdi da domaća politika i gospodarstvo dosad nisu prihvatili potrebu aktivne politike medijske strategije, bez obzira na stranačke boje, zbog čega je hrvatsko tržište obični tranzicijski kupus vođen najprimitivnijim eksploatacijskim načelima. Mi možda imamo tržište, ali nemamo tržišne uvjete, osobito kad je riječ o televiziji pa je to sve jedna retrogradna, slabo razvijena žabokrećina. Bez tržišnih uvjeta tržište određuju društvene promjene. Korisnici, pogotovo generacija C, kao što je u posljednje vrijeme nazivaju stručni mediji, u nekoj daljoj budućnosti moći će birati način, vrijeme i platforme na kojima će konzumirati video sadržaj i za njih će televizija zaista biti mrtva ili, hajde, posve preobražena. Pritom ni tada neće biti riječ o znatnijim udjelima u ukupnoj populaciji jer je za to, kao što je rečeno, važan društveni kontekst. E, tu smo ‘u banani’! Dok se iz nje ne izvučemo, tetke, strine i sestrične još će misliti da ste uspjeli ako u Dnevniku u 19.30 h, ondje negdje u daljini, primijete vaš lijevi profil.

Televizijski spot možda je ‘proživio’ svoje najbolje dane, ali nećemo ga se tako brzo riješiti. Prema njegovu sudu, oni koji budućnost čitaju prije svega kroz tehnologiju nisu u pravu. Zapravo točno bi bilo reći da je pri kraju doba kad je tehnologija ubrzavala društvene promjene jer je nastupilo ono u kojemu smjerove razvoja tehnologije.

Budimo iskreni, ostavka Darka Grivičića, predsjednika Poljoprivredne komore, očekivala se. Nije bilo analitičara, novina, stranke koji zbog mljekara i njihovih traktora na hrvatskim prometnicama nisu okrivljavali HSS. Grivičić nije imao volje za razgovor, samo je preko glasovnog komiteta poručio da ‘svojim djelovanjem nije htio opterećivati Komoru, ako je ministru Jakovini i Vladi problem što nije član SDP-a’. Komora je na glasu kao HSS-ovo paralelno Ministarstvo poljoprivrede, pa je logično uvjerene da stranka aktivno podupire prosvjednike. Unatoč tome mnogi misle kako je za jednu od najvažnijih grana dobro da u Komori sjedi oporba.

Sisak zbilja nema sreće. Sve nekadašnje perjanice tog industrijskoga grada gase se u gubicima, a oni koji nekim čudom posluju u plusu, radnike su prisiljeni poslati kući. Morao je to učiniti i Petar Pripuz, prvi čovjek C.I.O.S.-a. Nevjerojatno, ali istinito, CMC, odnosno Željzara Sisak, čiji su svi dosadašnji vlasnici pobjegli s bojišta, uspio im je zatvoriti slavine struje, plina i vode. Naime, tvrtke iz C.I.O.S. grupe njima se opskrbljuju upravo preko CMC-a koji ih, pak, dobavlja po povlaštenim uvjetima. Povod – nepristajanje na nepovoljne uvjete isporuke energenata. A cijela bi priča mogla imati lijep kraj kada bi netko odlučio riješiti imovinsko-pravni spor još iz 1991!

Slijedom predsjedničkih izbora u Francuskoj u travnju, neumjereno uvlačenje u stražnjicu ‘narodu’ u punom je jeku. Nakon što je aktualni predsjednik Nicolas Sarkozy pokrenuo tradicionalno predizborno bratimljenje s narodom izjavom da je previše posrednika između Francuza i njihova voljenog vođe, populističkoj retorici svoj je obol dao i protukan didat socijalista Francois Hollande, koji i dalje vodi u anketama, tvrdnjom da bogate valja oporezivati 75 posto, ali iz patriotskih razloga, što bi mu lako moglo povećati prednost. Bogatih na koje on misli, onih s godišnjim prihodom većim od milijun eura, nije puno, ali je onih koji ih ne vole mnogo više. Vrlo jednostavna matematika.