-
Za razliku od Amerike Europa štedi i reže, no zasad je jedina pobjednica Njemačka. Što je s drugim zemljama? – Ona ima dugoročno neodrživu fiskalnu politiku i dinamiku zaduživanja. Veoma zabrinjava to što nema pravog plana za zauzdanje deficit. Međutim, SAD mora imati jasan plan kojim će uvjeriti tržište da će na duge staze smanjivati dug. To će se, nadam se, napraviti nakon izbora. Zabrinjava me to što će inzistiranje na fiskalnoj konsolidaciji u Europi, jednako za sve, u ovom trenutku samo pogoršati stvari jer to sugerira da za eurozonu u cjelini imate vrlo rigoroznu fiskalnu politiku. Očekujem da većina zemalja nikad neće dostići te ciljeve, zbog čega se riskira ulazak u začarani krug. Zemlje koje nisu u dužničkoj krizi trebaju smisliti uvjerljiv srednjoročni plan, ali tako da periferiju kratkoročno ne vežu uza se.
-
Komu će RDP moći rasti ove godine? – Njemačkoj dobro ide, ali i njezin je rast usko povezan s brzim rastom Kine. Danas imate oslabljene razvijene ekonomije i ekonomije u razvoju koje rastu i u koje onda razvijeni izvoze, što je slučaj s Njemačkom. To također nije održiv koncept zbog znakova pregrijavanja u Kini i nekretninskih mjehura, zato se strahuje od naglog slijetanja, možda ne ove godine, ali u budućnosti sigurno. Uz to, visok rast u Kini utječe na visoku cijenu nafte, što drugima veoma otežava prilagodbu.
-
Vrlo je popularno ovih dana upozoravati hrvatsku Vladi na zapreke investitorima, no je li doista mudro povećavati strane investicije kad vanjski dugi premašuje sto posto? Naime, statistički, strana ulaganja povećavaju dug. – Očekujem da ćete se, nakon što je sav taj novac u Hrvatsku došao bankovnim pozajmljivanjem, postupno prilagoditi i razdužiti, ovako ili onako. Zato je zamijeniti dio toga izravnim stranim ulaganjima dobro za rast jer je dugoročno održivo, u zemlju obično dolazi na dulje razdoblje, povećava rast i prouzrokuje eksternalije ostatku ekonomije. Kad proučimo studije o determinantama rasta, vidimo da ekonomijama koje dobivaju visok stupanj FDI-ja ide bolje. Grčka i Italija privlačile su niske razine FDI-ja, Irska je i u krizi zadržala visoku razinu, što joj znatno ubrzava oporavak.
Njemačka je jedina pobjednica
U većini slučajeva nije riječ o ulaganjima u izvoz, a to je ipak najpotrebnijsi. – U situaciji uništavanja ekonomije možete imati ulaganja koja se fokusiraju na domaću potražnju, no ako stvorite okolinu sklonu poslovanju i postanete konkurentni, privući ćete i ulaganja.
Ali još nismo konkurentni, nismo ni bili. – Zato su ključne strukturne reforme. Neke su se reforme provele pod utjecajem pregovora s EU, inače se ne bi, ali Hrvatska ostaje nekonkurentna. Kad pogledate različite mjere strukturnih reformi, uočavate malen – ali nedovoljan – napredak.
Koje reforme? – Fleksibilnost tržišta rada vrlo je važna jer za povećanje rasta morate omogućiti restrukturiranje ekonomije prema nekim sektorima. Potrebni su jednostavan porezni sustav i velika porezna baza. Ako to napravite, čak možete smanjiti porezni teret. Koliko se sjećam, hrvatski porezni sustav veoma je kompliciran i neučinkovit. Kad je riječ o potrošnji, morate smanjiti nepotrebne troškove i povećati ciljano trošenje. To bi utjecalo i na strukturu, jer ako imate neučinkovite troškove, npr. u poticajima ili socijalnim transferima, oni izazivaju probleme u ekonomiji. Ima i koraka prema liberalizaciji tržišta i prema promjeni poslovne klime i pokretanja posla. U tome je u Hrvatskoj mnogo prostora za poboljšanje.
