Banke će morati preuzeti aktivnu ulogu u restrukturiranju tvrtki

Usljed različitih politika matica inozemnih banaka kao i trenutačne situacije uzrokovane ‘europskom dužničkom krizom’, osjeća se pojačana konkurencija i na domaćem tržištu depozita.

Sada treba poticati razvoj kulture redovitog plaćanja. Želimo vjerovati u najavljenе investicijske projekte koji posljedično donose porast zapošljavanja i smanjenje nelikvidnosti, međutim poznata stara boljka skupe radne snage i spore administracije nikako ne idu u prilog realizaciji ovih želja. S druge strane pozitivni signali koji dolaze sa svjetskih turističkih sajmovi u smislu najavljenе posjećenosti turista i predviđenog broja noćenja, ulijevaju nam nadu da bi se problem nelikvidnosti u drugom dijelu godine mogao barem malо smanjiti. Svi bismo željeli da dođe do rasta osobne potrošnje, da se poveća likvidnost u idućem razdoblju, no značajniju revoluciju ne očekujemo.

Kao vodeći predstavnici industrije naplate potraživanja svakako pridonosimo bržoj i pravednijoj raspodjeli sredstava u opticaju pa stoga smatramo kako je izuzetno važno da su tvrtke poput nas prisutne na hrvatskom tržištu. Propuštanjem pravodobne reakcije u realnom vremenu, problem nenaplaćenih potraživanja prenosi se u sljedeće razdoblje u kojem se generira veći broj neplatiša i na taj se način začarani krug proširuje. Pravodobna reakcija omogućuje dužniku izbjegavanje plaćanja dodatnog troška kamata, a poslovnom subjektu stabilnu likvidnost i nastavak poslovanja.

Neosporna je hrvatska stvarnost da je smanjena platežna moć, ali neosporno je i nepostojanje primjerenih navika plaćanja u okvirima u kojima nelikvidnost i nije glavni uzročnik. Poticanje i razvoj kulture redovitog plaćanja kod dužnika uz naše primarno poslovanje smatramo izuzetno potrebnim u ovom trenutku i u ovakvu okruženju.

Aktualni trendovi u pogledu nenaplativih plasmana nisu obećavajući i njihov mogući rast do razine od 17 posto nije dobra vijest ni za jednu stranu. Ova razina NPL-a prisilit će banke da zauzmu aktivniju ulogu u restrukturiranju tvrtki koje su se našle u dugovima kako bi se oslobodilo ‘zarobljeni’ kapital tvrtki, čime bi one smanjile svoja dugovanja, a ista sredstva mogla bi poslužiti i za pokretanje novih investicijskih i proizvodnih ciklusa.

Strategija Hypo banke posljednjih godina primarno je usmjeren na razvoj poslovanja s građanstvom te razvoj maloga i srednjeg poduzetništva. U istom čemo smjeru razvijati svoje poslovanje i u nadolazećim godinama i unatoč trenutačnim nepovoljnim gospodarskim uvjetima svojim čemo klijentima nastaviti pružati partnersku i financijsku potporu te podržavati gospodarstvo.

U pogledu kreditiranja u 2012. godini prognoze ostavljaju malo prostora za optimizam budući da će kreditne aktivnosti općenito odražavati smanjenu dostupnost prihvatljivih stranih izvora financiranja te i dalje smanjenu potražnju. Sukladno tome može se očekivati smanjenje potražnje i zaduženosti građana uzrokovano potencijalnim rastom nezaposlenosti i smanjenjem potrošnje.

Potražnja za kreditima od strane velikih tvrtki i dijela restrukturiranoga korporativnog sektora bit će prisutna dok će kod većine tvrtki ipak zabilježiti određeni pad zbog odgođenoga investicijskog oporavka, slabih srednjoročnih prodajnih izgleda i kreditnog rejtinga. Kreditiranje države i dalje će rasti, ali sagledavajući cijeli bankarski sektor potražnja za kreditima će se smanjiti što je među ostalim i rezultat nedostatka dobrih projekata koji bi se mogli financirati.

To međutim ne znači da tvrtke s dobrim bilancama i jasnim poslovnim planovima neće moći računati na likvidnost banaka/tržišta kapitala. Dapače kvalitetni projekti s dobrim poslovnim strategijama i klijenti s dobrim rejtingom imat će našu potporu. Jedna od strateških smjernica Hypo banke jest jačanje potpore malom i srednjem poduzetništvu te izvozno i proizvodno usmjerenim tvrtkama, a definitivno čemo nastaviti razvijati i sektor financiranja javnih institucija u kojemu smo među trima top bankama na tržištu pri čemu smo posebno fokusirani na mala i srednja poduzeća.

Vjerujemo da će tečaj kune ostati stabilan te mi kao i tržište imamo povjerenje u aktualnu monetarnu politiku. Kako će se teže dolaziti do inofinanciranja povećat će se konkurencija za lokalnim depozitima. Stoga će u srednjem roku banke biti orijentirane prema domicilnim izvorima financiranja.

Kod kamatnih stopa na depozite poduzeća moguć je i relativno veći rast s obzirom na nepovoljne likvidnosne izglede uvjetovane daljnjim padom domaćeg potražnje u 2012., eksternim razduživanjem sve dok se ne riješi problem opće nelikvidnosti u gospodarstvu. U poslovanju sa stanovništvom aktivne kamatne stope imaju relativno manji potencijal rasta s obzirom na depresivnu potražnju pod utjecajem rasta nezaposlenosti, daljnjeg razduživanja, pada realnoga raspolaživog dohotka te općenite neizvjesnosti glede srednjoročnih dohodnovih očekivanja.

Ukratko pred nama je izazovna godina za bankarski sektor i stagnirajuće gospodarstvo.