Jedinstvenom kombinacijom do dvostruke sigurnosti

Nuda, ozbiljne od neozbiljnih poduzeća? Želimir Bodiroga, direktor građevinskog poduzeća BBR Adria, poručuje: ‘Da!’ Kaže da su jamstva najbolja stvar koja se događa u građevinarstvu, to je filter koji je postavilo tržište. – Više se nijedna tvrtka u blokadi ili stečaju ne može javiti na natječaj. Garancija jamči da imate dobar bonitet, da ste državi platili porez, dakle da uredno izvršavate svoje obveze i da ste ozbiljan izvođač – tumači Bodiroga, dodajući da se bankovno jamstvo oduvijek tražilo u inozemstvu, no u posljednjih godinama i u Hrvatskoj postaje jamstvo ozbiljnosti.

Bankari bez optimizma Bodiroga itekako računa na najavljeni novi investicijski val jer je uvjeren da će mu upravo garancije zajamčiti bolji status na natječajima. Da sada još nije tako, potvrđuje i HNB-ova statistika: s padom BDP-a i hlapljenjem kredita pale su i garancije, u dvije godine gotovo 20 posto. No u bankama baš ne prste optimizmom. Iz Splitske banke poručuju da su jamstva u pravilu još povezana s gospodarskom aktivnošću od kredita. Dakle, ako se zavrte Čačićev investicije, zavrjet će se i jamstva za ozbiljnost ponude, za dobro izvršenje posla, jamstveni rok i platežna jamstva. – Jamstva su dobro poznat proizvod našim klijentima, no gospodarski rast preduvjet je za rast potražnje za njima. Kao i kad je riječ o kreditima, kriterij za odobravanje jamstva jest bonitet klijenta. Analiza je donekle drukčija jer jamstvo ne bi trebalo rezultirati novčanim dugom banci ako tvrtka ispuni ugovorne obveze prema korisniku jamstva – kažu u Splitskoj banci.

Iz Raiffeisen banke poručuju da prema raspoloživim informacijama o investicijskim projektima ne mogu predvidjeti porast zahtjeva za izdavanje jamstava. – U najavi modela financiranja investicija u javnom sektoru spominje se plaćanje predujima izvođačima radova. Ako se zatim nastave unaprijed plaćati izvedeni radovi po obračunima, umanjit će se potrebe za financijskim praćenjem izvođača. Pretpostavljamo da će investitor (javni sektor) od izvođača iz privatnog sektora tražiti činidbena jamstva, što bi moglo povećati potražnju – procjenjuju. U Erste banci s novim valom investicija očekuju i veću potražnju za jamstvima iako statistika pokazuje da su ona i lani porasla, u odnosu na 2010. otprilike tri posto. Pitanje je, međutim, koji će si poduzetnici uopće moći priuštiti jamstva. Dok primjerice Bodiroga banci za nju plaća manje od pet posto kamata, mali poduzetnici plaćaju višestruko više. Proizvođač iz drvnih industrija kaže da jamstva za isporuku sirovine Hrvatskih šuma zaobilazi u širokom luku jer su skuplja od kredita.

Otkrivanje trojanskih konja – Kredit za obrtna sredstva plaćam manje od osam posto, a jamstvo me stoji i više od 12 posto. Još ako Hrvatskim šumama ne platim točno na dan valute, i one mi zaračunavaju zatezne kamate, i to 17 posto! Jefinije mi je uzeti kredit i odmah njime platiti sirovinu – kaže naš anonimni poduzetnik. No stvari bi se s državnim investicijama ipak mogle promijeniti jer glavni izvođač morat će dokazati da i podizvođači imaju dobre bonitete, da su ozbiljni partneri, a ne trojanski konji koji služe za pranje novca. Bodiroga kategorički tvrdi da je s jamstvima manje posla, ali naplata je nemjerljivo bolja. – Ako je to kriza, onda neka potraje, jer to je put izlaska iz krize – zaključuje.